“S jedne strane za mene matematika predstavlja konstantno traganje za istinom, a s druge težak izazov da pitanja koja nam bude želju za znanjem zadovoljimo logičnim odgovorom. Spadam u one ljude koji su u matematici pronašli smisao života”, kaže u razgovoru za Klix.ba Nebojša, mladić koji je uspio ono što drugi nisu.
Najbolji matematičari svijeta bezuspješno su pokušali dati odgovor na pitanje “Da li postoji jedinstveno rješenje Inverznog problema Šturm-Liuvilovog tipa sa kašnjenjem na intervalu od π/3 do 2π/5 u opštem slučaju?”. Mladić iz Banje Luke je u tome uspio.
“Najveća primjena Inverznog problema Šturm-Liuvilovog tipa s konstantnim kašnjenjem je u astrofizici i aerodinamici. Razvoj ovih disciplina direktno zavisi od razvoja teorijske matematike. Problemi s značajnom primjenom koji nisu riješeni duži niz godina su veoma popularni. Njihovo rješavanje uvijek dobija veliku pažnju matematičke javnosti. Većina matematičara koji su pokušali da riješe ovaj problem je vjerovala da postoji jedinstveno rješenje. Dokaz koji ruši ova uvjerenja sam prezentovao ruskom matematičaru Sergeju Buterinu. On je ustanovio da je dokaz tačan, te smo zajedno objavili rad u časopisu Applied Mathemtics Letters“, priča nam Nebojša.
Dodaje kako je neočekivani rezultat otvorio nova pitanja, a odgovore će tražiti u našim budućim istraživanjima.
Đurić kao veliki zaljubljenik u matematiku kaže kako ljubav prema oblasti dolazi iz razumjevanja.
“Ako ne volimo neku oblast to znači da je ne razumjemo. Vježbanjem možemo doći do razumjevanja, ali svakako da talenat igra veliku ulogu. Konkretno u mom slučaju, mislim da nisam mogao pobjeći od matematike. Od malih nogu sam pokazivao želju za matematikom i šahom, kao i sličnim disciplinama”, priča nam on.
Nažalost, na fakultete nam dolaze studenti sa lošim predznanjem, nastavlja. Očito je da obrazovanje u osnovnim i srednjim školama ne funkcioniše onako kako bismo mi željeli.
“Razlog leži u tome što još uvijek nismo shvatili da moramo da ulažemo u obrazovni sistem od prvog razreda osnovne škole do završne godine akademskih studija. S druge strane, bojim se da kao društvo sve više ulažemo u diplome, a sve manje u znanje. Mislim da je to problem od koga trebamo krenuti da mijenjamo obrazovni sistem”, zaključio je on.
