Predsjednik Pakistana Arif Alvi pozvao talibane da slijede primjer Nelsona Mandele

MEHMET OZTURK –

Pakistanski predsjednik Arif Alvi smatra kako Pakistan i Turska, koji njeguju bliske kulturološke i historijske veze, imaju značajan potencijal za saradnju na mnogim poljima.

Alvi je posjetio Istanbul kako bi prisustvovao ceremoniji poniranja korvete izgrađene u Turskoj za pakistansku mornaricu nazvana PNS Babur. Predsjednik Pakistana je tom prilikom govorio za Anadolu Agency (AA) o dešavanjima u Afganistanu i odnosima s Indijom.

AA: Pakistan i Turska imaju bliske kulturološke, historijske i vojne veze. Koje su nove ideje kako bi se ovi odnosi razvili, kako bi se produbile ekonomske i strateške veze dviju zemalja?

Alvi: Mislim da su prilike izvrsne. Svijet se veoma brzo mijenja, dolazi do novih polarizacija i promjene su veličanstvene. Zbog toga, Pakistan i Turska imaju veliki potencijal na mnogim poljima. Međunarodna zajednica, već duže vrijeme je zajednica kojoj su važniji interesi umjesto principa, među kojima su Kašmir, Kipar, Nagorno-Karabah. U takvoj situaciji, uvijek postoji prilika za rastuće ekonomije poput Turske i Pakistana, da potraže novi put gdje je moral značajniji od interesa. Mogućnosti za saradnju između Pakistana i Turske su značajne. Lideri Pakistana i Turske prvi put uče svijet o islamofobiji koja udaljava ljude jedne od drugih.

AA: Iako je za 2023. godinu postavljen cilj za obim trgovinske razmjene dviju zemalja od pet milijardi dolara, brojke se čine mnogo iza toga. Kako to komentarišete?

Alvi: S predsjednikom (op. a. Recepom Tayyipom Erdoganom) obavio sam veoma dug razgovor i obojica imamo određene zabrinutosti u vezi ostvarenja tog zamaha. I u Ministarstvu trgovine Pakistana i u turskom ministarstvu postoje grupe koje se bave time. Primjera radi, u Pakistanu su turske investicije na veoma dobrom nivou. Trenutno postoji saradnja kada su u pitanju minerali i granit, a Turska je značajan stručnjak kada je to u pitanju. Poslovni krugovi Turske i Pakistana bi se trebali okrenuti u tom pravcu. Dvije zemlje bi trebale ostvariti trgovinski potencijal. Postavljen je cilj obima trgovinske razmjene od pet milijardi dolara. Svijet se smanjuje i postaje protekcionističkiji. Pakistan i Turska su poput braće, ako sarađuju i ekonomije se bogate. Primjera radi, vjerujemo u sebe kada je u pitanju odbrambeni sektor. Koliko dijelili jedni s drugima, toliko će ekonomija i blagostanje našeg naroda biti veće. To je veoma važno polje, gdje je, uz volju između Pakistana i Turske moguće ostvariti značajan napredak.

– Pakistan i Turska mogu ubrzati tehnološku trku –

AA: S aspekta odbrambene industrije, kako je moguće unaprijediti saradnju Turske i Pakistana i kakve ambiciozne inicijative možemo očekivati u tom pogledu?

Alvi: Mislim da smo posebno fokusirani na helikoptere T129 ATAK. Pored toga, analiziramo i razvijanje podmornica, a pratimo i napretke kada je u pitanju peta generacija avijacije, što je veoma značajno polje saradnje. Tragamo za saradnjom kada su u pitanju bespilotne letjelice, što je veoma važno za ekonomiju. Tako da Turska i Pakistan nastavljaju saradnju kada su u pitanju umjetna inteligencija i cyber odbrana. Mi nismo zemlje koje napadaju. Pakistan i Turska su mirovne zemlje uključene u svoju odbranu. Zbog toga mislim da Turska i Pakistan imaju veliki potencijal u tim poljima, odnosno rastućim tehnologijama. Zbog toga, možemo ubrzati aktivnosti na četvrtoj industrijskoj revoluciji, koja se događa, a Pakistan i Turska kao zemlje koje su odlučne na saradnju, mogu ubrzati tu trku i zahvaljujući tome predvoditi veći ekonomski napredak.

AA: Premijer Pakistana i šef vojske često su pozivali na promjene iz geopolitike u geoekonomiju. Šta to znači?

Alvi: To je jedna značajna politička promjena. Kineske vlasti su u proteklih 15-20 godina s drugim zemljama razvile politiku ”Jedan pojas, jedan put” za cjelokupan razvoj. Slično tome, Pakistan je postao trgovinski centar u središtu Azije. Ruta država centralne Azije, kada je u pitanju ekonomija, mnogo je kraća kada se ide morskim putem. Ruta za zapadne dijelove Kine, kada je u pitanju izvoz, mnogo je kraća i samo je oko 1.500 milja (op. a. 2.414 kilometara) od zapadnih dijelova Kine preko Pakistana morskim putem, dok, ako idu prema istočnoj strani Kine i vodama, je oko 5.000-6.000 milja (8.046 – 9.656 kilometara). Zbog toga, za zemlje centralne Azije, za Kinu, Afganistan, Tadžikistan, Turkmenistan i Pakistan važno je partnerstvo s geo-ekonomskim transfernim centrom, kojem Pakistan danas teži, što je veoma važno za razvoj trgovine. I, zbog toga, šta god se događalo u Afganistanu, ljudi su svjesni da je nakon 40 godina patnje potreban mir. Afganistan treba biti dio te trgovinske rute.

– “Nadam se miru u Afganistanu“ –

AA: Da li u narednim danima možemo očekivati mir u Afganistanu?

Alvi: Nadam se. Pakistan se nada. Pakistan je uvijek pokazivao mirovni stav. Pakistan je u posljednjih 40 godina uvijek slijedio pozitivan stav. Prvo, uvijek smo govorili da se nikada nije trebala dogoditi sovjetska invazija 1979. godine. Drugo, kada su Sovjeti zemlju napustili 1989. godine, bili smo ostavljeni sami da se izborimo s haosom koji je ostao. Uspjeli smo održati dobre odnose s Afganistanom, a onda su došli Amerikanci. Pakistan je nastavljao govoriti kako rat nije solucija. Samo je Pakistan, u cijelom ovom scenariju, u cijelom svijetu, govorio kako rat nije solucija. Zemlje su toga postale svjesne nakon potrošenih triliona dolara i stotina hiljada žrtava. I Pakistan je izgubio više od 100.000 ljudi i milione dolara. Ovaj put, imamo pravo reći da nas svijet treba slušati kada je u pitanju mir.

– Talibani ukoliko budu vlast u Afganistanu, trebaju znati oprostiti –

AA: Kakve zajedničke odgovornosti mogu preuzeti Turska i Pakistan kako bi donijeli mir i stabilnost Afganistanu?

Alvi: Dvije zemlje, kao i ostale u regionu, sada čekaju. Da se situacija smiri, da se stvari razjasne, čekamo da vidimo ko će predstavljati narod Afganistana i s kim uspostaviti dijalog. To će biti jasno kroz nekoliko dana. Mislilo se da će potrajati šest ili sedam mjeseci, najbolji stručnjaci država koje su potrošile milijarde i trilione na Afganistan, tako su govorili. Svi su bili iznenađeni kada se dogodilo ono što je Pakistan govorio od početka, svijet nije to shvatao. Počeli su onda Pakistan koristiti kao žrtveno jagnje, kao da je Pakistan kriv za dešavanja. Vidimo da afganistanski narod sarađuje, još uvijek nemamo izvještaja o velikim masakrima. To me čini sretnim. Mi smo nasljednici tradicije muslimanske zajednice. Mir Hodaybiya (op.a. mirovni sporazum) je najljepši primjer tome. Rekao sam talibanima: “Ako budete vlast u Afganistanu, znajte oprostiti, amnestirajte kao Nelson Mandela kako bi ujedinio Južnu Afriku. Imam nade.

– Muslimani traže mirnu prošlost –

AA: Historijska turska TV serija ”Dirilis: Ertugrul” s velikim interesovanjem se gleda u Pakistanu. Nakon što je serija stekla značajnu popularnost, dvije zemlje su pokrenule novu seriju ”Turk Lala“, koja obrađuje priču Abdur Rehmana Peshawarija, jednog od prvih reportera Anadolu Agency (AA) koja je osnovana početkom 1920-ih. Kako vi to komentarište?

Alvi: Ove serije govore o odnosima Turske i Pakistana, čak i prije nego što je Pakistan osnovan, najmanje do 1880-ih. Ovo je jedna veličanstvena veza muslimanske zajednice. Pakistan je zbog toga počeo Pokret Halifata. I mislim da bi nova generacija trebala to znati. Ovo je najveća saradnja ostvarena s Turskom u ovom dijelu svijeta. Tako da se i druge stvari dešavaju sa serijom “Ertugrul“, “Yunus Emreom“ i ovaj projekt. Muslimani tragaju za mirnom prošlošću. A, kada su ponosni na mirnu prošlost, onda mogu opet izgraditi mirnu budućnost. Izdizanje muslimana se događa kada su ljudi ubijeđeni i kada imaju nade. I tragaju za ovakvim projektima, spomenicima, a spomenici iz islamskog svijeta, kao naprimjer u Istanbulu, ljude inspirišu. Kada se muslimani identifikuju s tim, u njima će doći do renesanse. Zbog toga, Pakistan i Turska, kao dva lidera u muslimanskom svijetu, koji su okrenuti licem ka Zapadu, govore o tome koliko islamofobija može biti razorna, te ukazuju na potrebu rješavanja pitanja islamskog svijeta, primjera radi pitanje Kašmira. Oni što se dešava u Indiji je ono što se desilo u Evropi, kada izolirate populaciju, kao muslimane, svi su oni manjina, ne samo muslimani, prema svim manjinama se loše odnosi u Indiji. Nastoje ponovo ispisati historiju. Dok mi tragamo za lijepom historijom u prošlosti, poretkom za miran svijet, oni nastoje ponovo ispisati historiju i unijeti podjele među ljude i zajednice. Pakistan je svega toga svjestan. Zašto? Zato što kada se stvari ne rješavaju pravedno, mi patimo. Ako Indija živi u nemiru kada je u pitanju trgovina, nas će kriviti. Okupacija Kašmira je situacija koju međunarodna zajednica ne smije dozvoliti da se dogodi. To je područje gdje Pakistan i Turska donošenjem mirovnih odluka o pitanju poput Kašmira i Kipra imaju značajnu ulogu u donošenju moralne dimenzije u Ujedinjene nacije. Tu vidim potencijal za liderstvo.

– Indija je ratoborna nacija i ne shvata šta znači mir –

AA: Nakon primirja iz februara na Liniji kontrole, nije došlo do napretka u odnosima Pakistana i Indije. Ranije su se pojavile informacije da su počeli nezvanični pregovori. Kakav je status tih pregovora? Ovo pitanje je veoma važno jer je Kašmir osjetljiva tema.

Alvi: Indija je ratoborna nacija i ne razumije šta znači mir. Ima probleme sa zemljama među kojima su Šri Lanka, Nepal, Kina i sada ima probleme i s vlastitim ljudima. Unoseći podjele, iznova piše historiju. Upozorili smo međunarodnu zajednicu da ovakve stvari mogu dovesti do genocida. Kada izolirate ljude, kada se prema njima ophodite kao prema drugačijim građanima, takve stvari su nemoralne, to je apartheid. Indija je predstavila zakon o državljanstvu i pokušava promijeniti demografiju Kašmira. Da li će to voditi ka miru i prosperitetu? Neće. Ako posjetite pakistansku stranu Kašmira, ona je danas mirna. Ima kriketsku ligu. Ali, na indijskoj strani, ne dozvoljavaju reporterima da izvještavaju, ne dozvoljavaju inspekciju predstavnika UN-a. Ne žele da fotografije o tiraniji budu objavljene. Tako da, mislim da je situacija loša, a želimo da se međunarodna zajednica fokusira na Kašmir. Vjerujem da nas Turska podržava, da nas shvata i da nas turski narod shvata. Ukoliko bi ikada bila nacrtana alternativna slika, turski narod je ne bi prihvatio. Pakistan je još jednom govorio o ovom pitanju. Uprkos tome šta Indija kaže, zapravo, čim je Indija preuzela predsjedanje Vijećem sigurnosti UN-a u kratkom periodu, rekla je da je Kašmir sastavni dio Indije, što je generalni sekretarijat UN-a odbacio. Čestitam Turskoj i Azerbejdžanu na rješavanju pitanja na koje su međunarodni mediji i zajednica zatvorili oči (Nagorno-Karabah, op.a.). Nadamo se da će i pitanje Sjevernog Kipra imati rješenje. Prvo se ljudi ujedine, pa onda vlasti. Ako narodi Pakistana i Turske budu jedinstveni o ovom pitanju, svaki pokušaj propagande Indije završit će bezuspješno. Svijet zna da proizvode lažne vijesti, sve su zemlje počele slušati i provjeravati. Ovo je izrazito bezobzirna situacija. Indija bi trebala naučiti živjeti u međunarodnoj zajednici gdje se poštuju principi koje je izglasao UN, a ne kao razbojnici. To je vrlo čudna država i svijet bi to trebao znati.

– Ne možemo pregovarati na patnji ljudi –

AA: Da li postoji ikakva nezvanična diplomatija s Indijom?

Alvi: Ne mislim da je tako. Prvo, tu je pitanje Kašmira. Zbog toga što nisu ispunjena obećanja kada je Indija bila podijeljena, Kašmir je postao gangrena. Obećanje je bilo dato da će dijelovi u kojima su živjeli pretežno muslimani ići Pakistanu, a provincije u kojima žive pretežno Hindusi Indiji. Kašmir je bio izostavljen. Za Kašmir nije odlučeno na tim osnovama. To je razlog sadašnje patnje. Pakistan se protivi 370. članu Ustava Indije. Mi se ne slažemo s tim i Kašmir nikada nije trebao biti pomenut u Ustavu Indije. Zbog toga je Pakistan donio odluku da bi ”Kašmir trebao biti dio Pakistana“. Ali, član 35A, kojeg je promijenila Indija, bilo je obećanje dato narodu Kašmira i oni su razočarani. Tako da, ukoliko Indija ne vrati te stvari, mislim da Pakistan neće moći nastaviti dijalog. Ne možemo trgovati na patnji ljudi. To nije moguće. Pakistan je principijelna zemlja i neće trgovati. Nećemo trgovati ni kiparskim pitanjem, nećemo trgovati ni pitanjem Kašmira.

Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.