Vojna hunta u Gvineji počela raditi na prelaznoj vladi

 Nakon državnog udara 5. septembra u Gvineji, vojna hunta Nacionalni odbor za jedinstvo i razvoj (CNRD) pokušava odlučiti o imenu prelazne vlade, javlja Anadolu Agency (AA).

U izvještajima lokalnih medija navodi se da će se čelnik CNRD-a Mamady Doumbouya sastati sa Sekoubom Konate, šefom uprave hunte 2009. i 2010. godine, te kako se Konate razmatra za poziciju premijera.

Konate, koji je po etničkoj pripadnosti Malinke, kao i vođa hunte Doumbouye, bio je potpredsjednik u vladi hunte uspostavljenoj pod Dadisom Camarom, koji je došao vojnim udarom 2008.

Konate je preuzeo predsjedničku dužnost 2009. i 2010. godine nakon što je Camara teško ranjen u atentatu.

Alpha Conde izabran je za predsjednika na demokratskim izborima održanim 2010. godine, prvi put u historiji Gvineje.

U ponedjeljak ujutro čuli su se pucnji u regiji Kaloum, gdje se nalazi predsjednička palača Sekoutoureya i upravne zgrade u Conakryju, glavnom gradu Gvineje.

Mamady Doumbouya, načelnik Specijalnih snaga Gvineje, i grupa vojnika pojavili su kasnije uživo na državnoj televiziji. Doumbouya je kazao da su ukinuli ustav, raspustili vladu i institucije te da će pripremiti novi ustav uz učešće građana što je prije moguće.

Doumbouya je u videu podijeljenom na Twitteru tokom dana rekao da je predsjednik Conde u njihovim rukama.

Poznato je da je Doumbouya želio da se njegova jedinica osamostali napuštanjem Ministarstva odbrane te je neko vrijeme imao ozbiljnih problema s dosadašnjom vladom.

Nakon što je neko vrijeme služio u francuskoj Legiji stranaca, Doumbouya je 2018. godine imenovan za šefa Specijalnih snaga Gvineje, koje je uspostavio predsjednik Conde.

Prije ovog puča, 19. jula 2011. godine pokušan je državni udar protiv predsjednika Condea kada je na njegovu rezidenciju raketom izveden napad.

Conde je 18. oktobra 2020. godine po treći put izabran za predsjednika, s 59,49 posto glasova.

Conde, koji je prvi put izabran na petogodišnji mandat u decembru 2010. s prvom promjenom demokratske vlasti od nezavisnosti zemlje 1958. godine, izabran je za predsjednika i 2015. godine.

U državi u kojoj predsjednik može najviše dva uzastopna mandata obnašati tu funkciju, 22. marta 2020. godine održan je referendum o ustavnim izmjenama i dopunama koje su omogućile Condeu, čiji je drugi mandat okončan u decembru 2020. godine, treći mandat.

Kandidatura Condea za treći mandat postala je tema o kojoj se najviše raspravljalo u zemlji posljednjih mjeseci.

Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.