Gradio je, a ne rušio, činio dobro običnim ljudima

Dok je svijeta i vijeka dobrobit vakufa ne prestaje, niti se njegovo djelovanje do Sudnjega dana završava, citat je iz prve Gazi Husrev-begove vakufname, iz 1531. godine. Ove godine obilježava se 500 godina od imenovanja Gazi Husrev-bega namjesnikom Bosne, a svečanom akademijom u biblioteci koja nosi njegovo ime danas je započela manifestacija “Dani Gazi Husrev-begovih hajrata“, javlja Anadolu Agency (AA).

Akademiji manifestacije, koju organizuje upravo Gazi Husrev-begov vakuf, su prisustvovali reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović, ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić, muftije, uposlenici Rijaseta Islamske zajednice te brojni gosti.

U okviru programa, koji je počeo učenjem odlomaka iz Kur’ana, prikazan je film o Gazi Husrev-begovim hajratima, a izvedeni su himna “Naš emire, Husrev-beže” i odlomci iz monodrame “Gazi Husrev-beg”, autora Džemaludina Latića.

Prisutnima se najprije obratio Mustafa Vatrenjak, mutevelija Gazi Husrev-begovog vakufa i potomak Murat-bega, kojeg je bosanski namjesnik Gazi Husrev-beg zadužio da se brine o vakufskoj imovini. Vatrenjak je 29. mutevelija Gazi Husrev-begovog vakufa i ovu dužnost obnaša već 20 godina.

– Nije pravio razliku između pojedinih konfesija –

Kazao je kako se analizirajući događaje za vrijeme Gazi Husrev-begova upravljanja Bosanskim sandžakom može utvrditi da nije pravio razliku između pojedinih konfesija. Gazijina tolerancija i širina najbolje se ogleda u događajima za vrijeme njegovog upravljanja.

“Stara pravoslavna crkva u Sarajevu, nekoliko stotina koraka udaljena od njegove monumentalne džamije, gradi se u njegovo vrijeme. U sarajevskom kvartu Latinluk nedaleko od njegove džamije već postoji katolička bogomolja. U isto vrijeme se obnavljaju franjevački samostani u Visokom i Fojnici“, rekao je Vatrenjak, te dodao:

“Može se konstatovati da je ovaj vakuf od svoga postanka predstavljao dobrobit svih stanovnika i grada i šire zajednice i da su vakufske objekte, izuzev vjerskih, koristili svi građani bez obzira na njihovu vjeroispovijest.“

Vatrenjak je, odgovarajući na pitanja novinara, također podsjetio kako Gazi Husrev-begov vakuf danas, nažalost, ne koristi svoju imovinu.

“Ona je nacionalizovana 1958. godine i od tada vakuf ne raspolaže svojom imovinom, nego je koristi država. Sve druge republike bivše države Jugoslavije napravile su restituciju i vratile imovinu onima čija je bila, kod nas se to nije desilo. Mi smo jedina država na području bivše Jugoslavije koja još nije usvojila ni nacrt zakona da bi se o njemu moglo raspravljati”, podvukao je Vatrenjak.

Predsjednik Organizacionog odbora manifestacije hfz Mensur Malkić konstatovao je kako je Gazi Husrev-beg najveći dobrotvor Bosne i Hercegovine.

“Ostavio je hajrate koje uživaju svi Bosanci i Hercegovci. Oni koji žive u Sarajevu, ali i oni koji posjećuju ovaj grad. Također, i oni koji su pohađali njegovu školu Gazi Husrev-begovu medresu”, rekao je Malkić.

Na akademiji je uručena plaketa dr. Behiji Zlatar, za naučni doprinos afirmaciji uloge Gazi Husrev-bega u historiji Bosne i Hercegovine.

– Gazi Husrev-beg simbol koji u sebi sažima mnoga značenja –

Reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović kazao je kako se danas podsjećamo mnogih hajrata koje je Gazi Husrev-beg iza sebe ostavio, kao i onih koji su, usljed historijskih nedaća i mijena, ostali zaboravljeni ili otuđeni.

“A, spisak je odista veliki. I danas od tih hajrata živi mnogo ljudi, što onih koji rade u njegovom vakufu, što onih koji putem zakupa ubiru svoju nafaku i svoju opskrbu. Tako to traje već pet stotina godina, iz dana u dan, iz godine u godinu. Korist koju je Gazi Husrev-beg pridonio Bosni je, doista, ogromna“, kazao je Kavazović i nastavio:

“Možda je važno da danas istaknemo da Gazi Husrev-beg nije bio samo historijska ličnost; on je i simbol koji u sebi sažima mnoga značenja. Takav karakter i takva privrženost dobru i činjenju dobra iznjedreni su iz porodičnog i civilizacijskog okruženja u kojem su ti ideali dominirali. Odgajan je i obrazovan u duhu i na načelima islama. Iz njegova života i njegovih djela jasno se mogu raspoznati načela koja su promovirana u kur’anskim ajetima i Poslanikovim, a.s., hadisima. Gazi Husrev-beg je primjer vladara svjesnog svoje odgovornosti pred Allahom, koji je gradio, a ne rušio, koji je činio dobro običnim ljudima, a ne iskorištavao svoju snagu u odnosu na njihovu slabost. Također, on je primjer imućna čovjeka, svjesnog da je i bogatstvo iskušenje. On ga nije bespotrebno gomilao i uvećavao, nego, ponukan hadisom Allahova Poslanika, a.s., da je čovjekovo samo ono što udijeli drugima i čime načini dobro sebi i drugima, dijelio i njime gradio. A trošio ga je u obrazovanje, odgoj, humanitarne potrebe, civilizacijske svrhe i za javno dobro i opću dobrobit svoje zemlje. Veliko djelo velikog Gazi Husrev-bega je inspiracija nama današnjima, kako onima koji su u stanju slijediti ga u graditeljskom dobru i svojim dunjalučkim blagodatima graditi ahiretsku kuću, tako i onima koji se nadahnjuju njegovom privrženošću načelima naše uzvišene vjere.“

Kavazović je ujedno i proglasio manifestaciju otvorenom.

U povodu pet stoljeća od imenovanja Gazi Husrev-bega za namjesnika Bosne, BH Pošta je izdala redovnu markicu s motivima Gazi Husrev-begovih hajrata (medresa, bezistan, džamija, hanikah i kamam) u tiražu od 400.000 komada. Direktor marketinga ovog preduzeća Edis Đerzić danas je simbolično nekima od učesnika uručio markice BH Pošte.

– Otvorena izložba –

Nakon akademije u Gazi Husrev-begovom hanikahu danas je otvorena i izložba “U blizini Gazi Husrev-bega: tradicija i savremenost u arhitekturi Zlatka Ugljena“, autorice prof. dr. Aide Abadžić-Hodžić.

U okviru manifestacije “Dani Gazi Husrev-begovih hajrata” 22. septembra ispred Kuršumlije medrese bit će otvorena i izložba “Gazi Husrev-beg i njegovi hajrati – pola milenija u službi dobra“, a nakon toga u Velikoj sali Gazi Husrev-begove biblioteke i naučni skup “Uloga i značaj Gazi Husrev-bega u historiji Bosne i Hercegovine“. Manifestacija će trajati do 5. oktobra.

Gazi Husrev-beg, sin Ferhat-bega, porijeklom iz Bosne, i majke kćerke sultana Bajazita II, upravljao je 20 godina Bosanskim sandžakom. Njegovom zaslugom na ovim prostorima su nastali najveći vakufi (zadužbine), a Sarajevo se u relativno kratkom periodu razvilo i dobilo status urbanog centra, odnosno šehera. Ustanovio je raznovrsne vakufe humanitarnog, ekonomskog, kulturnog, obrazovnog i vjerskog karaktera.

Izgradio je javnu kuhinju (imaret), besplatno prenoćište (musafirhanu), trgovačko središte (bezistan), tašlihan i karavansaraj, vodovod, javno kupatilo (hamam) za žene i muškarce, više od 200 dućana za finansiranje vakufa, izgradio je u to vrijeme najimpozantniju džamiju na ovim prostorima, medresu kao najviše rangiranu školu u tom vremenu, biblioteku, školu za derviše (hanikah) i mnoge druge hajrate.

Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.