Rezultate ulaska u Schengen i europodručje vidjet ćemo krajem ove godine

U organizaciji hrvatske Vlade i Hrvatske narodne banke (HNB) u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) održana je konferencija “Hrvatska – 20. članica eurozone” koju su uvodnim govorima otvorili hrvatski premijer Andrej Plenković i povjerenik Europske komisije za trgovinu Valdis Dombrovskis, javlja Anadolija (AA).

Hrvatska je od 1. siječnja 2023. godine postala 18. država članica Europske unije koja je potpuno integrirana nakon istovremenog ulaska u eurozonu i u Schengen.

Plenković je u svom obraćanju brojnim okupljenima u auli NSK-a naglasio je kako je Hrvatska jedina zemlja u povijesti Europske unije koja je na isti dan ušla u schengensko područje i u europodručje. Dodao je kako je Hrvatska među 15 država koje su članice Europske unije, NATO saveza, schengenskog i europodručja.

“Mi smo među pet posto stanovništva koje koristi drugu najjaču valutu”, naveo je Plenković.

Dodao je kako je cijeli proces uvođenja eura u Hrvatsku započeo 2017. godine uz partnerstvo Vlade i Hrvatske narodne banke koji su uz suradnju sa centralnim europskim institucijama, Europskom središnjom bankom i Europskom komisijom, provele potrebne reformske procese.

“Došli smo u poziciju da sa članicama schengenskog prostora ostvarujemo 80 posto razmjene, dok je čak 3/4 naših turista iz tog prostora. Uvjeren sam da ćemo tek nakon kraja ove godine vidjeti koliko smo dobra učinili za hrvatsko gospodarstvo i hrvatske građane ostvarenjem ova dva cilja”, izjavio je Plenković.

Poručio je kako će se suradnjom sa Europskom središnjom bankom u ovoj godini raditi na snižavanju inflacije kako bi se razina inflacije u europodručju vratila na dva posto do 2025. godine.

Dombrovskis je naglasio kako je Hrvatska ostvarenom integracijom u europodručje postala važan faktor u donošenju političkih i financijskih odluka na europskoj razini.

Dombrovskis je podsjetio je kako je europski i svjetski mir trenutno ugrožen ruskom agresijom na Ukrajinu, kao i financijska i energetska stabilnost te dodao kako hrvatski ulazak u eurozonu koincidira sa visokom inflacijom u Europi i globalno, s čim druge zemlje nisu bile nužno suočene prilikom realiziranja vlastitog članstva u eurozoni.

“Čvrsto vjerujem da će euro Hrvatskoj donijeti dobrobiti za građane i poslovne subjekte te da će, isto kao u Latviji, biti stabilizirajuća sila”, rekao je Dombrovskis.

Ocijenio je kako će euro pomoći konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, pridonijeti razvoju turizma te privući investitore.

Na konferenciji i na okruglom stolu “Euro kao jamac otpornosti” sudjelovali su i guverner HNB-a Boris Vujčić, hrvatski ministar financija Marko Primorac i povjerenik Europske komisije za ekonomiju Paolo Gentiloni, a video vezom javila se predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde.

Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.