Porast cijena u Hrvatskoj uzrokovan inflacijom i zaokruživanjem cijena

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković održao je u Banskim dvorima sastanak s izvršnim potpredsjednikom Europske komisije za gospodarstvo u interesu građana Valdisom Dombrovskisom na kojem je glavna tema bila gospodarsko stanje u Hrvatskoj nakon uvođenja eura, javlja Anadolu Agency (AA).

Predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković najavio je kako se za prošlu 2022. godinu rast hrvatskog gospodarstva procjenjuje na oko šest posto, što je ocijenio ohrabrujućim s obzirom na izazove u kojima se nalazi Hrvatska, ali i cijela Europa i svijet nakon agresije Rusije na Ukrajinu.

Inflacija je u Hrvatskoj u prošloj godini, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, iznosila 10,8 posto, naveo je Plenković, dodavši kako je ta inflacija niža nego u srednjoeuropskim državama koje nisu u europodručju.

Podsjetio je na mjere Vlade Hrvatske koje su provedene kako bi se pomoglo domaćem gospodarstvu, ali i upozorio na mjere usmjerene na “dio gospodarskih subjekata koji su prelazak na euro iskoristili za pretjerano zaokruživanje cijena i time direktno naštetili hrvatskim potrošačima, odnosno građanima”.

Također, važnima je naveo mjere Europske komisije za oporavak i otpornost koje iznose 5,5 milijardi eura povoljnih zajmova, od čega je 2,2 milijardi već utrošeno za snaženje hrvatskog gospodarstva.

Dombrovskis je čestitao Hrvatskoj na uspješnom ulasku u Schengen i eurozonu, poručivši kako razumije zabrinutost vezanu uz povećanje cijena roba i usluga.

“Donesene su mjere kako bi se ograničio rast tih cijena, kako bi se doprinijelo transparentnosti u iskazivanju cijena prema donesenom etičkom kodeksu ponašanja za tvrtke. Postoje inspekcije koje provode aktivnosti kako bi provjerile promjenu cijena. Promjena na euro događa se u kontekstu visoke inflacije, ne samo u Hrvatskoj nego i u eurozoni, pa čak i u cijelom svijetu, stoga su bitne mjere podrške poduzećima i kućanstvima koje je hrvatska Vlada donijela”, rekao je Dombrovskis.

Istaknuo je kako je potrebno učiniti daljnje korake smanjenja ovisnosti Europe o fosilnim gorivima iz Rusije, ocijenivši kako zima u EU protječe dobro, uz pune spremnike fosilnih goriva. No, dodao je kako će postojeće zalihe biti smanjene sljedeće godine, na što se treba pripremiti putem alternativnih ruta kao što je LNG terminal na Krku.

Dombrovskis je naveo kako je oko 70 posto mjera EK-a primijenjenih u državama članicama “loše naciljano” te kako bi subvencije trebalo usmjeriti na male i srednje potrošače do neke razine potrošnje, nakon čega bi cijene trebale biti obračunate standardno, tržišno, s ciljem pomaganja onima koji su u većoj potrebi.

Izjavio je kako je u vrijeme ulaska Latvije u Eurozonu, 2014. godine, inflacija bila manja od jedan posto te kako tada cijene nisu porasle kao u Hrvatskoj u siječnju, u vrijeme 10-postotne inflacije.

Ministar financija Hrvatske Marko Primorac, koji je također sudjelovao na sastanku, ocijenio je kako su svi procesi prelaska na euro u Hrvatskoj protekli neometano, no upozorio je neopravdan porast cijena u pojedinim trgovačkim subjektima. Također, upozorio je da 13 posto hrvatskih građana troši preko 50 posto električne energije, složivši se s Dombrovskisom kako mjere pomoći kućanstvima treba prilagoditi za socijalno najpotrebitije.

Sutra će u Zagrebu s izvršni potpredsjednik Europske komisije za gospodarstvo u interesu građana Valdis Dombrovskis i predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković sudjelovati na konferenciji “Hrvatska, 20. članica eurozone”.

Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.