Nadam se da će Turkiye nastaviti put napretka i uzleta

Predsjednik Turkiye Recep Tayyip Erdogan je predočio javnosti svoje postignute rezultate koji su iz pozicije Bosne i Hercegovine i Evrope izuzetno impresivni i nadam se da će njegova zemlja nastaviti svoj put napretka i uzleta, izjavio je za Anadoliju magistar historije, istraživač u oblasti regionalnih političkih odnosa, međunarodnih politika i dijaspornih zajednica Admir Lisica.

Građani Turkiye 14. maja će glasati na predsjedničkim i parlamentarnim izborima, a biraće između četiri predsjednička kandidata, te 24 političke stranke i 151 nezavisnog kandidata za parlament.

Pravo glasa na izborima ima 64,11 miliona ljudi, a više od 4,9 miliona turskih građana glasat će prvi put.

Aktuelni predsjednik Recep Tayyip Erdogan, potom Muharrem Ince, Kemal Kilicdaroglu i Sinan Ogan, prema redoslijedu na glasačkom listiću, kandidati su za predsjednika Turkiye.

“Izuzetno je polarizirano društvo u Turskoj kada je riječ o predsjedničkom kandidatu. To dovoljno govori o tome da je Turska demokratsko društvo, da dozvoljava kandidiranje različitih opcija. U prethodnom periodu smo mogli vidjeti koji kandidat ima koju podršku. Sama činjenica da je aktuelni predsjednik Recep Tayyip Erdogan održao impresivan govor pred više od 1,7 miliona ljudi na jednom mjestu, govori i u stvari da on uživa najveću podršku od strane turske javnosti. Kada gledamo iz pozicije BiH, naravno ne želimo se miješati u to šta bi bio najbolji izbor za Tursku, ali ako sagledamo cjelokupni odnos Recepa Tayyipa Erdogana, AK Partije i njegovih saveznika prema BiH možemo reći da je to izuzetno prijateljski odnos i da se Turska u periodu od 2003. do danas pokazala prema BiH izuzetno kao prijateljska zemlja”, rekao je Lisica.

– Bitan geopolitički faktor –

Istakao je da je Turkiye veliku promjenu doživjela 2003. godine dolaskom nove političke strukture na vlast na čelu s Erdoganom. Podsjetio je da je ta zemlja sada pozicionirana kao 19. ekonomija svijeta, koja je prisutna kao bitan geopolitički faktor ne samo u svom regionu, nego i u sukobu između Rusije i Ukrajine te je bila faktor izuzetnog uticaja i u kontekstu sukoba između Azerbejdžana i Armenije.

“Ako analiziramo sve ono što smo mogli vidjeti u prethodnim danima , Erdoganova kampanja je izuzetno uvjerljiva. Nema puno populističkih izjava, koje smo navikli ovdje vidjeti od političara na Zapadnom Balkanu. Erdogan je zasnovao svoju kampanju na rezultatima, na prethodnom periodu, na ekonomskom uzletu Turske i to mu daje prednost kod birača. Ako uzmemo u obzir da se ovo ocjenjuju kao jedni od najneizvjesnijih izbora, izuzetno je nezahvalno reći na čiju će stranu pobjeda otići”, rekao je Lisica.

Kada je riječ o Velikoj narodnoj skupštini Turkiye, Lisica ističe da će biti zanimljivo vidjeti ko će imati koalicioni kapacitet i ko će ostvariti najbolje rezultate.

“Nadam se da će na vlasti u Turskoj biti oni koji su prijatelji BiH i koji neće svoju politiku mijenjati prema BiH, nego će je unaprijediti. A mi kao građani BiH prema Turskoj imamo poseban odnos i nadamo se da će sve proći u dobrom redu, da neće biti incidenata. Znamo šta se dešavalo u prethodnih 30-ak godina, kada je Turska bila meta određenih terorističkih napada i aktivnosti različitih separatista koji su pokušali da svrgnu aktuelnog predsjednika”, dodao je.

– Prisutnost Turkiye na Zapadnom Balkanu –

Govoreći o odnosu Turkiye prema BiH, Lisica je podsjetio da su i prije proglašenja nezavisnosti Republike BiH, određeni političari iz BiH, tačnije Alija Izetbegović i saradnici imali izuzetno dobro razvijene odnose sa političarima iz Republike Turkiye.

“To je potvrđeno 6. februara 1992. godine i od strane tadašnjeg predsjednika Republike Turske Suleymana Demirela koji je u jednom pismu upućenom Predsjedništvu BiH potvrdio da Turska prepoznaje bitnost nezavisnosti BiH, da podržava nezavisnost BiH i tako se pozicionirala kao druga država koja je i prije referenduma priznala nezavisnost BiH. U tom pismu koje je upućeno Predsjedništvu mogao sam uvidjeti naklonost turskog prijateljskog naroda prema BiH, da oni razumiju poziciju BiH tada”, rekao je Lisica i dodao:

“Moramo se iz tog konteksta referirati da uloga Turske tada i nakon 2003. godine, nije ista u kontekstu BiH općenito i Zapadnog Balkana. Vidljivo je da je Turska prisutnija na Zapadnom Balkanu, posebno u BiH nakon 2003., da su prijateljski odnosi između dvije države izuzetno napredovali u tom kontekstu i da se Turska u određenim situacijama nametala kao glas razuma u kontekstu BiH. Turska je naglašavala da BiH treba pomoć u određenim političkim stvarima, ali se nikada nije htjela nametati kao neko ko želi da uređuje politiku BiH. Nisu nikada potencirali to da zvanična Ankara želi da uređuje političke odnose u BiH, dok s druge strane iz Srbije i Hrvatske imamo kontinuirano pritiske. Srbija i Hrvatska se nastoje pozicionirati kao faktori koji žele da odlučuju o sudbini BiH. Čak imamo i neke zlonamjerne komentare koji govore da Turska to želi. Nikada nismo vidjeli ni od jednog turskog političara, ni od jedne političke stranke u Turskoj da su naglašavali da žele uređivati odnose u BiH. Turska je prijatelj BiH. Mi želimo da tako ostane.”

Govoreći o odnosima Turkiye sa ostalim zemljama regiona, Lisica je istakao da su mnogi lideri Zapadnog Balkana u više navrata isticali izuzetno dobru saradnju s aktuelnim turskim predsjednikom.

“Jedna od posljednjih mojih posjeta bila je Kosovu. Bio sam u Prizrenu, gdje živi veliki broj Turaka, Bošnjaka, naravno Albanaca i Srba. Kada sam šetao ulicama Prizrena vidio sam veliki uticaj Turske, turskih investicija, različitih organizacija koje djeluju. Općenito kada razgovaramo s građanima oni hvale taj odnos i prisustvo Turske. Ne govorim samo o Turcima, nego i o Albancima, Bošnjacima, koji su izuzetno zadovoljni trenutnom saradnjom s Turskom. Ako se referiramo na određene izjave političkih predstavnika iz Srbije, od Aleksandra Vučića, Ivice Dačića, Ane Brnabić i ostalih, isticali su izuzetno dobru saradnju s aktuelnim turskim predsjednikom. Pa i Milorad Dodik je isticao izuzetno dobru saradnju s Erdoganom, tako da u kontekstu toga nemamo polariziranja u mišljenjima na Zapadnom Balkanu. Naravno, državnici se paze da ne daju nekom preranu podršku, međutim na terenu se vidi da narodi na Kosovu, Crnoj Gori, Srbiji… imaju dobru saradnju s aktuelnom administracijom koju vodi Recep Tayyip Erdogan”, rekao je Lisica.

Istakao je da je primijetio određenu bojazan da bi se u slučaju promjena u Turkiye mogao promijeniti i odnos te zemlje prema BiH.

Izrazio je nadu da Turkiye, u slučaju promjena u toj zemlji nakon izbora, neće mijenjati svoju politiku prema BiH.

“Ali ako vidimo taj period prije 2003. godine kada možemo reći da je Turska bila manje aktivna ne samo u BiH nego i u drugim zemljama, onda se možemo s pravom zapitati šta će to biti ako bi se desila nova promjena, sigurno bi bilo određenih pomjeranja u vanjskoj politici Turske. Prema postojećem stanju, Turska je proširila svoj uticaj ne samo na BiH, nego na zemlje regiona, razvila je prijateljski odnos. Šta bi se moglo promijeniti ako dođe do promjene vlasti ostaje nam samo da nagađamo. Mislim da građani koji već imaju dobru saradnju ne bi željeli neke određene promjene, ali će u konačnici svoj sud u svemu tome dati građani Turske koji će u nedjelju reći šta žele”, zaključio je Lisica.

Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.