Faruk Sijarić ostavio neizbrisiv trag u kulturi BiH
Životnog puta u djela Osmana-Faruka Sijarića, koji je ostavio neizbrisiv trag u kulturi Bosne i Hercegovine, prisjetio se rektor UNSA prof. dr. Rifat Škrielj, istaknuvši brojne ljudske i profesionalne vrline koje su krasile tog velikog čovjeka i umjetnika.
– Devetnaesti januar 2021. godine bit će upamćen kao dana kada nas je napustio veliki intelektualac, kosmopolita, vrsni violinista i istinska veličina u kulturi Bosne i Hercegovine – kazao je Škrielj.
Istovremeno, potcrtao je zasluge i značaj Sijarićevog angažmana na planu kulturnog života BiH, kao i promoviranja kulture i obrazovanja mladih i u najtežim vremenima opsade Sarajeva, te njegovu stalnu prisutnost u javnom i društvenom životu, opisujući ga kao čovjeka s iznimno snažnim integritetom i vizijom.
Biranim riječima i s pijetetom od prijatelja Osmana-Faruka Sijarića oprostio se istaknuti bh. političar i prvi kandidat za gradonačelnika Sarajeva Bogić Bogićević, podsjećajući kako se radi o čovjeku koji zaslužuje posebno poštovanje, a koga su, između ostalog, krasili – odgovornost, spremnost za pomoć, nevjerovatna velikodušnost, miran i mudar stav prema događajima, te predanost profesiji i porodici.
Poštovao je ljude i ljudi su poštovali njega
– Krasili su ga izuzetni lični, ljudski, politički i moralni kvaliteti. Faruk je poštovao ljude i ljudi su poštovali njega… Znanje, koje je sticao na prestižnim univerzitetima širom svijeta, nesebično je dijelio širom planete Zemlje – kazao je Bogičević.
Po njegovim riječima, Faruk je bio i violinista i profesor i dekan i prorektor i pedagog i predsjednik, ali je znao da je najveće zvanje – biti čovjek, a što je on uistinu bio, zalažući se za istinske civilizacijske vrijednosti, do kraja odan vlastitim uvjerenjima, ostajući svoj i neprikosnoven.
Na komemorativnom skupu pročitano je pismo violiniste, profesora emeritusa UNSA Davida Kamhija, koji iz zdravstvenih razloga nije bio u prilici prisustvovati, a u kojem detaljno opisuje životni put kolege i prijatelja Osmana-Faruka Sijarića.
– Prof. Faruk Sijarić je bio erudita, poliglota, komunikativni intelektualac, umjetnik i pedagog, a prije svega ugledan i poštovan čovjek, patriota i moj veliki prijatelj. Neka mu je laka zemlja bosanska – naveo je, između ostalog, u pismu prof. Kamhi.
Komemoracija Osmanu-Faruku Sijariću propraćena je i prigodnim muzičkim numerama izvedenim u njegovu čast, a pored Sarabande iz 2. partiture u d molu Johanna Sebastiana Bacha u izvedbi violinistice i asistentice na Muzičkoj akademiji UNSA Alme Dizdar, kolege i studenti izveli su i djelo True believer, kompozitora Ališera Sijarića, sina Faruka Sijarića kojem je to djelo posvećeno.
Kako je najavljeno, ukop Osmana-Faruka Sijarića, koji je preminuo 19. januara, bit će obavljen danas na gradskom groblju Bare. Sijarić je rođen 17. maja 1942. godine u Mostaru. Nižu i srednju muzičku školu, a zatim i Muzičku akademiju, u klasi K. Hauzera, završio je u Sarajevu.
Postdiplomski studij violine pohađao je na Muzičkoj akademiji u Ljubljani, a nastavio ga na Državnom konzervatoriju u Moskvi na katedri D. Oistracha. Nakon dvije godine specijalizacije kod G. Barinove, u Moskvi 1972. završava i magistarski studij u klasi P. A. Bondarenka. Godine 1975. realizira studijski boravak u SAD-u.
Po povratku iz Rusije, Faruk Sijarić najprije radi na Srednjoj muzičkoj školi, a od 1974. godine na Muzičkoj akademiji u Sarajevu u kojoj djeluje u svim zvanjima od asistenta do redovnog profesora i odlazi u mirovinu 2012. godine.
Funkciju dekana Muzičke akademije vršio je 1987. do 2003. godine. Bio je prorektor Univerziteta u Sarajevu 1994-1995. te 1996-1997. godine.
Inicijator ponovnog pokretanja rada Sarajevske filharmonije
Kroz svoju pedagošku djelatnost odgojio je generacije koncertno aktivnih violinista, a i sam je kao plodan reproduktivni umjetnik koncertirao u Evropi i Sjevernoj Americi. Bio je član Simfonijskog orkestra Radio-televizije Sarajevo te Sarajevske filharmonije. Kao promotor američkog kompozitorstva, na poziv Centra za kulturu Američke ambasade s pijanistom Kooicherom 1979. godine održao je niz koncerata po cijeloj Jugoslaviji.
U istom periodu je znatan dio svoje umjetničke aktivnosti posvetio promoviranju djela tadašnjih jugoslovenskih kompozitora te je tako u okviru kulturnog programa ZOI’84 izdao i gramofonsku ploču s djelima Magdića, Cipre, Slavenskog i Komadine kao jedno od rijetkih diskografskih izdanja umjetničke muzike na području BiH.
Pored pedagoške i umjetničke djelatnosti Osman-Faruk Sijarić bio je izuzetno aktivan u društvenom i kulturnom životu Sarajeva i Bosne i Hercegovine, te u različitim strukovnim kulturnim organizacijama i institucijama.
Za svoj društveni angažman Sijarić je dobio niz značajnih priznanja među kojima su i Plaketa Grada Sarajeva i Orden rada sa srebrenim zracima. Djelatnost Faruka Sijarića u ulozi dekana Muzičke akademije u opsjednutom Sarajevu imala je presudnu ulogu za opstanak institucije u najtežim danima njenog postojanja.
U ratnim godinama je svojim umjetničkim i dekanskim angažmanom, a onda i kao inicijator ponovnog pokretanja rada Sarajevske filharmonije, dao krucijalni doprinos danas globalno prepoznatom fenomenu muzičkog života Sarajeva pod opsadom tokom koje je održano više od 2.000 koncerata.
