U Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) održana svečanost povodom 30. obljetnice rada hrvatske središnje banke na kojoj su sudjelovali hrvatski predsjednik, premijer i ostali visoki dužnosnici, javlja Anadolu Agency (AA). .
U obraćanju nazočnima u zgradi HNB-a predsjednik Hrvatske Zoran Milanović istaknuo je kako Hrvatska narodna banka ne odgovara Hrvatskom saboru nego ga izvještava o svom radu.
Milanović je podsjetio je kako HNB nakon 30 godina uspješnog rada više neće biti institucija kakva je bila, s ulaskom Hrvatske u Eurozonu.
„S određenom doze sjete, neću reći nelagode, gledam na to da gubimo svoju valutu, svoj utjecaj i ljude koje smo imenovali i sada to postaje dio puno veće priče, koja je politička, jer ulazak u euro je politička odluka iza koje stoji nekoliko generacija i sastava hrvatskih vlada, uključujući i tadašnju moju”, izjavio je Milanović.
„Ulazimo u stav koji je puno veći od nas, i moje mišljenje je da će ulazak Hrvatske u euro biti dobar za našu ekonomiju zbog njezine strukture i visokog udjela usluga, turizma u našoj ekonomiji”, dodao je.
Upozorio je kako Poljska, Češka i Mađarska, europske države koje su se obvezale kroz članstvo, i dalje imaju svoju valutu, istaknuvši kako se s politikama ovih država uglavnom ne slaže, ali kako poštuje tendenciju tih država da brane interese svojih naroda.
„Češka nije u euru, a što se tiče valutnih rizika, zadužuje se jeftinije i povoljnije od nekih članica Eurozone”, izjavio je Milanović.
Milanović je također ukazao na tendenciju ukidanja tiskanog novca, ocijenivši kako je to već prisutna tendencija u sjevernim državama Europe i kako je to trend koji dolazi, ali koji nije jasan politički izabran od pojedinih naroda.
Rast plaća ulaskom u Eurozonu prisutan je samo u Litvi, rekao je Milanović, te naveo Italiju kao primjer ekonomije koja se nije uspjela prilagoditi na euro.
„Budimo optimistični, ali budimo i skeptični”, zaključio je Milanović.
Premijer Andrej Plenković naglasio je kako je euro kao zajednička valuta uspostavljen kao logičan instrument za postizanje dublje ekonomske integracije i iskorištavanje punog potencijala jedinstvenog tržišta.
„Članice Europodručja su monetarno suverenije i o monetarnoj politici odlučuje vijeće guvernera koje okuplja guvernere centralnih banaka država članica. Europodručje s preko 340 milijuna stanovnika je drugo najveće gospodarstvo na svijetu s 15 posto svjetskog BDP-a. Europodručje čini 15 posto svjetskog izvoza, dakle najveći je izvoznik na svijetu, 38 posto svjetskih transakcija obavljeno je u euru, neznatno manje od dolara koji čini 40 posto”, naveo je Plenković.
Premijer Hrvatske je ocijenio kako će ulazak u Europodručje doprinijeti jačanju gospodarstva i stabilnosti cijena, ali i ekonomskoj suverenosti, poručivši kako očekuje da će Hrvatska postati članica Europodručja s početkom 2023. godine.
Guverner HNB-a Boris Vujčić istaknuo je da su dva temeljna zadatka institucije HNB-a u protekla tri desetljeća; očuvati stabilnosti cijena i financijskog sustava.
“Bankovni sustav bitno razvijenih zemalja razdrman je u protekloj velikoj financijskoj krizi koja je uzrokovala visok trošak banaka. Hrvatska je kroz to prošla bez ikakvih troškova za proračun. Nedugo nakon toga bio je bankrot Agrokora, velike regionalne kompanije, koji za sobom također nije povukao ni jednu banku. Reagirali smo i na pojavu netipične pandemijske krize koja je donijela brojne nesigurnosti. Posebno nam je drago da smo osigurali financijski okvir kojim je Vlada mogla sprečavati negativne posljedice krize i održati makroekonomsku i stabilnost bankovnog sustava”, rekao je Vujčić.
Hrvatska narodna banka uspostavljena je 23. prosinca 1991, nakon odluke o raskidu državno-pravnih veza Hrvatske s Jugoslavijom i započela je s radom pod nazivom Narodna banka Hrvatske, a 1997. preimenovana je u HNB.
Source link
#Budimo #optimistični #ali #skeptični #pri #ulasku #Eurozonu
