Čelnici medijskih kuća ukazali na probleme i izazove sektora

Čelnici uglednih medijskih kuća su u okviru dvodnevnog Tursko-afričkog medijskog samita u Istanbulu govorili o poteškoćama i izazovima u novinarstvu nakon pandemije COVID-19, javlja Anadolu Agency (AA).

Na Samitu su govorili visokopozicionirani predstavnici medijskih kuća TRT, Anadolu Agency, Daily Sabah, GNEC Media, MSG Media i Standard Group.

Član Upravnog odbora TRT-a Oguz Goksu istakao je da je za razumijevanje polja borbe sa problemima s kojima se suočavaju mediji i novinarstvo tokom i nakon epidemije potrebno sagledati globalne podatke i aktuelna istraživanja o korištenju tehnologije nove generacije i integracija sa platformama društvenih medija.

Podsjećajući na podatke koje je prikupio “We Are Social“ na svjetskom nivou, Goksu je rekao da od januara 2022. godine 5,3 milijardi ljudi od ukupne svjetske populacije od 7,9 milijardi koriste mobilne telefone, a da su 4,9 milijardi ljudi korisnici interneta i 4,6 milijardi korisnici društvenih medija.

“Korisnici interneta u dobi od 16 do 64 godine u prosjeku svakodnevno na nekom od uređaja u prosjeku provode sedam sati na internetu. Vrijeme provedeno na društvenim mrežama je 2,5 sati, a korisnici interneta čitaju vijesti i prate medije više od 2 sata dnevno. Internet koristimo prvenstveno u smislu pristupa informacijama sa stopom od 63 posto, tako da sada koristimo digitalne medije umjesto tradicionalnih u smislu pristupa vijestima i informacijama na brz i jednostavan način. Novi mediji su došli na nivo da određuju percepciju istine u smislu informacija, vijesti i vizuelnog sadržaja. U tom smislu, kada pogledamo društvene mreže, sadržaj i niz objava na društvenim mrežama postali su funkcionalni kao neka vrsta mehanizma za određivanje istine“, rekao je Goksu.

On je također kazao da u pogledu pitanja dezinformacija i manipulacija, korisnici interneta stariji od 18 godina imaju 61 posto percepcije da informacije na koje naiđu na internetu mogu biti lažne ili lažne vijesti.

“Na veoma značajnom nivou postoji ozbiljna zabrinutost oko toga da li su sadržaji na društvenim mrežama i internetu istina, lažne vesti ili iskrivljene informacije“, rekao je Goksel.

Nadalje kazao je da je Turkiye važan faktor u borbi protiv dezinformisanja u svijetu i dodao da se ta zemlja nalazi među zemljama koje su na najvećem udaru dezinformacija.

Glavni urednik lista “Daily Sabah“ Ibrahim Altay istakao je da je čovjek stvorenje sa ograničenim sposobnostima i da su mu potrebne vijesti te da ljudi oblikuju svoje živote prema vijestima.

“Vijesti sadrže reklame bilo prikriveno ili otvoreno. Medijske organizacije su živi organizmi poput ljudi. Stoga ne možemo očekivati ​​100 posto objektivnost od njih“, rekao je Altay.

– Cilj je dešifrirati lažne vijesti –

Glavni urednik sektora za strane jezike Anadolu Agency (AA) Erman Yuksel istakao da dobre stvari za medijske radnike predstavljaju niska cijena, lak i brz pristup informacijama, integracija u ciljnu publiku, jednostavno filtriranje čitateljskih navika te je dodao da se shodno tome mogu lakše donositi odluke o tome šta i kako proizvoditi.

Yuksel je naveo da postoje komplikacije koje donosi digitalizacija, a koje su dodatno dobile na značaju u pandemiji. Dodao je da su prva komplikacija lažne vijesti.

“Radi se o brzom širenju lažnih vijesti. Bez obzira na to s kojeg nivoa obrazovanja dolazite, ako informacije koje vam se daju odgovaraju vašoj ideologiji i svjetonazoru, vi ćete da ih primite, prihvatite bez previše pitanja. Postoji takav problem“, rekao je on.

Ističući da novinari imaju važnu dužnost i odgovornost po pitanju lažnih vijesti i dezinformacija, Yuksel je kazao da Anadolu Agency stalno i ustrajno ukazuje na važnost borbe protiv lažnih vijesti i kako kreirano novu liniju i platformu za potvrđivanje vijesti s ciljem dešifriranja lažnih vijesti i samih procesa kreiranja takvih sadržaja.

“Pad kvaliteta sadržaja vijesti u pandemiji također predstavlja problem za novinarstvo. Novinarstvo digitalnih medija je stvar oslanjanja na agenciju i prikupljanja vijesti s različitih strana. Opasnost za novinarstvo je sto se značaj koji se daje terenskom novinarstvu postepeno smanjuje. To vodi u lijenost“, rekao je Yuksel.

On je kazao i da je Anadolu Agency u povoljnoj poziciji kao glavni izvor vijesti, Yuksel je rekao da ova agencija vijesti prenosi tako što ih dobije od novinara, lokalnog stanovništva, očevidaca i pouzdanih izvora.

Yuksel je kazao da AA povećava sadržaje posvećene Africi te je najavio serijal od osam analiza na temu odnosa Turkiye i Afrike.

– Novinari i depresija –

Urednik GNEC Media Group iz Nigerije Kayode Akintemi skrenuo je pažnju na poteškoće s kojima se suočavaju afrički novinari tokom i nakon pandemije.

“Živimo u postpandemijskom periodu. U ovom periodu prihodi mnogih kompanija su se smanjili ili zatvorili. Smanjenje rashoda za oglašavanje kompanija dovelo je do smanjenja prihoda medijskog sektora“, rekao je on.

Ističući da su mnoge medijske organizacije ili njihovi zaposleni u teškoj situaciji zbog ekonomskih poteškoća, Akintemi je rekao da su vlade u nekim zemljama poput SAD-a i Kanade podržale neke kompanije krajem 2021. godine, ali da se to nije dogodilo u Africi.

“U zemlji kao što je Nigerija, nedostatak novca doveo je do toga da mnogi emiteri nisu u mogućnosti da isplaćuju plate. Novinari su odabrali da uzmu novac gdje god mogu da ga pronađu jer moraju da brinu o sebi i svojim porodicama“, rekao je Akintemi.

Akintemi je rekao i to da mnogi afrički novinari nisu posebno dobrog mentalnog zdravlja zbog ekonomskih poteškoća i da se bore sa depresijom, ali da i dalje idu na posao svaki dan.

“Novinari moraju da izvještavaju u svakom trenutku i pod različitim uslovima. Želio bih da se zahvalim Direkciji za komunikacije pri uredu predsjednika Turkiye i da kažem da ovaj samit može da nam pruži priliku i da postavi osnovu za pronalaženje rešenja“, zaključio je on.

– Novinarke u pandemiji primorane da rade dva posla –

Queenter Mbori, šefica Ženske mreže unutar Standard grupe, jedne od najvećih medijskih kompanija u Keniji, izjavila je da su novinari bili na prvom frontu borbe protiv pandemije, da se izlažu rizicima i da su uslovi njihovog rada sve teži.

Napominjući da predstavlja 350 ljudi svoje kompanije, Mbori je rekla da su novinarke, kao i druge žene, morale da rade kod kuće i brinu o djeci tokom pandemije i da su tako pretrpjele gubitak posla i viktimizaciju.

Given Mkhari, šef MSG Media Grupe iz Južne Afrike, naglasio je da medijska industrija zahtijeva određeno vrijeme, novac i kompetenciju te je naveo da su mnoge stvari evoluirale tokom pandemije.

Ističući da su mnogi novinari ostali bez posla u ovom periodu, Mkhari je skrenuo pažnju na potrebu snažnog javnog servisa u Africi i u svijetu.

Mkhari je poručio da globalnim igračima ne bi trebalo dozvoliti da se ponašaju kako žele i bez oporezivanja.

Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.