Dešavanja vezana za imovinska prava i državnu imovinu predstavljaju direktan udar na ustavni poredak BiH

U nedjelju je u online formatu održana sesija Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99 o temi “Od agrarne reforme do udara na državnu imovinu”, a govorili su prof. dr. Izet Šabotić sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli i prof. dr. sci. Larisa Velić, dekanesa Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici, javlja Anadolu Agency (AA).

U uvodnoj riječi predsjednik Kruga 99 Adil Kulenović rekao je da se donošenjem zakon o nepokretnoj imovini bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska namjerava formirati siva zona u utvrđivanju prava vlasništva nad nepokretnom imovinom.

Prema njegovim riječima predloženi zakon je u sivoj zoni iz dva razloga, jer ne postoji državni krovni zakon kojim bi se uredila prava vlasništva i raspolaganja, a sam ponuđeni entitetski zakon u neskladu sa drugim entitetskim zakonima kao i relevantnim odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

Kulenović je podsjetio da prema odluci Ustavnog suda BiH RS nema nadležnost za regulisanje pravne materije koja je predmet zakona o statusu državne imovine koja se nalazi na teritoriji RS-a i pod zabranom je raspolaganja jer je to u nadležnosti Bosne i Hercegovine.

Izet Šabotić rekao je da je i danas u BiH, u entitetu RS, prisutan pritisak na teritoriju, na zemljišne posjede s ciljem promjene vlasništva, a u tu svrhu doneseni su posebni zakoni poput Zakona o premjeru katastra RS-a, Zakona o šumama RS-a i Zakonu o porezu na nepokretnosti u RS-u.

“Osnovna karakteristika ovih zakona jeste neusklađenost sa Ustavom BiH, a krajnji njihov cilj jeste zaposjedanje teritorije i promjena vlasništva na štetu Bošnjaka i Hrvata, ali i na štetu države BiH, odnosno osnovni cilj je legalizacija etničkog čišćenja i opstrukcija povratka prognanih lica”, rekao je Šabotić.

Dodao je da je u kontinuitetu više od 150 godina vršena uzurpacija zemljišnih posjeda u BiH s ciljem promjene vlasništva na štetu najviše bošnjačke komponente, ali i države što je rezultiralo značajnim reduciranjem životnog prostora Bošnjaka, što se može smatrati i krajnjim ciljem velikodržavnih aspiracija prema BiH koje su svo vrijeme prisutne od strane susjeda Srbije i Hrvatske.

“Državna imovina usko je povezana sa teritorijalnim integritetom i suverenitetom države, tako da aktuelna dešavanja vezana za oblast imovinskih prava i državne imovine predstavljaju direktan udar na ustavni poredak BiH”, rekla je Larisa Velić.

Istakla je da je BH potreban pravni sistem čiji je temelj u Ustavu a bitni sadržaji u zakonima, kao i da pitanja državne imovine moraju biti normirana. Naglasila je da se mora stvoriti pravni okvir u skladu sa demokratskim uređenjem.

“Međunarodna zajednica doprinijela je kreiranju sistema i ima obavezu da se aktivno uključi i u rješavanje aktuelnih pitanja”, naglasila je Velić.

Podsjetila je da je visoki predstavnik u BiH 2005. godine donio Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom i tada je formirana komisija koja je trebala donijeti zakon, ali do toga nije došlo. Istakla je da je u međuvremenu u RS-u donesen poseban zakon o statusu državne imovine na teritoriji ovoj entiteta kojim se ignorišu ustavni poredak i presude Ustavnog suda BiH, a sve to prolazi bez reakcije nadležnih organa.

Naglasila je da je BiH potreban Zakon o državnoj imovini.

“Ukoliko domaći političari ne budu u stanju riješiti ovo pitanje OHR ima direktnu i nadležnost i odgovornost da pomogne u rješavanju ovog pitanja i naravno obavezu da osigura da BiH postane mirna i održiva demokratska država”, zaključila je Velić.

Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.