Predsjednica Europskog parlamenta (EP) Roberta Metsola sudjelovala je na zajedničkoj konferenciji Vlade Republike Hrvatske i Ministarstva vanjskih i europskih poslova (MVEP) povodom 10 godina članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, javlja Anadolija.
Uz predsjednicu EP-a, na panel raspravi sudjelovali su i predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković i potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica.
Deseta obljetnica članstva Hrvatske u Europskoj uniji obilježava se nizom događanja u proteklim, ali i predstojećim tjednima, a ova panel rasprava poslužila je kao prilika za osvrt na do sada učinjeno te na izazove koji čine hrvatsku i europsku svakodnevicu.
Predsjednica Europskog parlamenta (EP) Roberta Metsola istaknula je kako je pristupanje novih članica u EU dugotrajan i zahtjevan proces kojega su prošle sve države članice. Upozorila je kako je na svakoj državi članici, pa tako i na Hrvatskoj, uočljiv napredak i promjena koji se ostvare tijekom procesa europskih reformi. Ranije danu izjavu hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, kako bi Ukrajina trebala postati EU članica, Metsola je ocijenila hrabrom i progresivnom.
Kao važno pitanje sadašnjosti i budućnosti EU-a navela je trajno prisutne odnose nadležnosti nacionalnih i europske razine, pri čemu je ukazala na uspješno zajedničko suočavanja s korona krizom i migracijskim pritiscima koji su zahtijevali zajednički, nadnacionalni angažman. Poručila je kako je 24. veljače 2022. godine demonstrirana potreba energetske neovisnosti država članica uz rad na zelenim, ekološkim izvorima energije.
“Mladi ljudi su zainteresirani za umjetnu inteligenciju (AI), stambeno zbrinjavanje, klimatske promjene te emancipaciju žena”, izjavila je Metsola.
Imamo godinu dana do izbora kako bi građane u 2024. godini uvjerili da je važno sudjelovati na europskim izborima, poručila je, te upozorila kako će po prvi put u četiri države članice pravo glasa na izbore za EP imati 16-godišnjaci.
Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković naveo je kako je Hrvatska prošla tranziciju iz totalitarizma u demokraciju, iz Jugoslavije u samostalnu hrvatsku državu te najtežu tranziciju, iz rata u mir. Naglasio je važnost ulaska Hrvatske među 15 zemalja koje su članice Schengena i Eurozone, ali i ranijeg pridruživanja NATO partnerstvu.
“Mi više nismo zemlja u potrebi, nego zemlja koja pomaže drugima, Hrvatska ne slijedi slijepo politiku Brisela nego aktivno sudjeluje u donošenju odluka unutar snažne i organizirane europske zajednice koja je za prosječnog čovjeka najugodnije mjesto za život”, naveo je Jandroković.
Na pitanje kako vidi procese proširenja EU-a na zemlje jugoistoka Europe, na zapadni Balkan, Moldovu i Ukrajinu kao nove kandidate za članstvo, Jandroković je kazao kako je Hrvatska postala EU članica u vrijeme kada je euroentuzijazam zalazio u svoju završnu fazu, što zbog unutarnjih problema unutar država članica, a što zbog kovid krize i rata u Ukrajini.
“Ako Europska unija neće imati dovoljno snage za proširenje, ako neće slati poruke kako bi bila atraktivna zemljama koje pretendiraju na članstvo, tada će taj prostor ispuniti netko drugi, onda ovdje više nećemo baštiniti europske, nego neke druge vrijednosti. Hrvatski je interes da se naše susjedstvo europeizira, da susjedi baštine vrijednosti mira, demokracije, slobode, vladavine prava, višestranačje, zaštitu temeljnih ljudskih i manjinskih prava. Imamo jednu zemlja koja je naročito orijentirana prema istoku, imamo u BiH jasne snage koje su puno bliže Rusiji nego bilo kojoj zemlji članici. Naše susjedne zemlje više nisu tako jasne kada su u pitanju euroatlantske aspiracije”, izjavio je Jandroković.
“Hrvatska je prije 10 godina bila na 59 posto europskog BDP-a, a sad je na 73 posto. Imamo najvišu razinu zaposlenosti i najnižu razinu nezaposlenosti. Mi smo zemlja koja se prema europskim izvorima najbrže oporavila od krize izazvane kovidom”, istaknuo je predsjednik Sabora.
Potpredsjednica Europske komisije (EK) Dubravka Šuica zadužena za resor demografije i demokracije poručila je kako je cilj što intenzivnije uključivanje građana u donošenje odluka na europskoj razini, da ta suradnja ne bude zasnovana samo na građanskoj participaciji kroz četverogodišnje ili petogodišnje izborne cikluse. Važnim je ocijenila borbu protiv dezinformiranja, lažnih vijesti i drugih hibridnih prijetnji.
“Kada govorimo o europskim aspiracijama kandidata, nismo vidjeli bitne razlike u stavovima između šest država aspirantica sa zapadnog Balkana, posebno kada se radi o mladima”, izjavila je Šuica.
Šuica je navela podatak kako u zadnjih 50 godina Europljani u prosjeku žive deset godina dulje, što postaje problem za mirovinske i zdravstvene sustav, dodavši kako 2,6 Europljana otpada na jednog umirovljenog sa preko 65 godina, što je za sada ocijenila održivim, ali dugoročno je potrebno suočiti se sa sve intenzivnijim demografskim promjenama, poručila je.
Predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković naveo je kako je EU za Hrvatsku zajednica vrijednosti i prava te kako je Hrvatska kroz niz reformi postala zemlja koja radi na zaštiti ljudskih i manjinskih prava te na izgradnji snažnih institucija.
“Mi smo zaštićeni zajedničkom valutom i schengenskim prostorom, s preko 25 milijardi eura u višegodišnjem financijskom okviru koje čine oko 70 posto investicija u javnom sektoru, a reputacijski je Hrvatskoj osnažen i kreditni rejting”, poručio je hrvatski premijer i dodao:
“Hrvatska je u potpunosti transformirana zemlja koja ima još stvari za perfektuirati, mislim da se naš glas uvažava. Upravljanjem u krizama Hrvatska je unutar EU-a u proteklom desetljeću ostvarila respekt.”
Hrvatska je 2020, u vrijeme predsjedanja Vijećem EU-a, intenzivno podupirala proces proširenja, podsjetio je Plenković te poručio kako ne odobrava usporavanje procesa priključenja ako je on uvjetovan bilateralnim odnosima, kakvo je Hrvatska na svom putu imala sa Slovenijom, ali i zbog suradnje s Haaškim sudom, pri čemu je upozorio na takav noviji slučaj između Grčke i Sjeverne Makedonije.
Ocijenio je kako je “ruska agresija na Ukrajinu u potpunosti promijenila stav starih država članica prema proširenju, te kako je upravo Putinova agresija naglo potaknula kandidatski status Gruzije, Moldove, Ukrajine ali i Hrvatskoj susjednih zemalja”.
Konferencijski panel pratili su članovi Vlade RH, saborski zastupnici, predstavnici Grada Zagreba i diplomatskog zbora. Nakon upisivanja u Zlatnu knjigu, predsjednica EP-a Roberta Metsola, kojoj je ovo prvi službeni posjet Hrvatskoj, održala je sastanak s predsjednikom Vlade Hrvatske Andrejom Plenkovićem.
Source link
#Deset #godina #članstva #transformiralo #Hrvatsku
