Hrvatska: Upućena prosvjedna nota Srbiji zbog uvrštavanja bunjevačkog govora kao službenog jezika
Onih koji se deklariraju kao Bunjevci nacionalno nešto je malo više od 9 posto, zbog čega zahtjev da bunjevački govor bude službeni jezik nije u skladu sa statutom, nego je to određeni politički akt, rekao je hrvatski ministar Gordan Grlić Radman
Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman danas je nakon sjednice Vlade kazao kako je upućena prosvjedna nota Srbiji zbog prijedloga da Gradska skupština Subotice uvrsti bunjevački govor kao četvrti službeni jezik u tom gradu.
Hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP) srbijanskom Ministarstvu spoljnih poslova prekjučer je uputilo diplomatsku notu jer je Gradsko vijeće Subotice Gradskoj skupštini Subotice uputilo prijedlog kojim bi se izmijenio statut, a čime bi se bunjevački jezik uvrstio kao još jedan službeni jezik, uz postojeću upotrebu službenog srpskog, mađarskog i hrvatskog jezika.
“Bunjevački govor nije jezik, on pripada novoštokavskom ikavskom dijalektu i jedan je od dijalekata hrvatskoga jezika. Također i Bunjevci u Mađarskoj su podetnička skupina i oni se služe i nazivaju svoj jezik hrvatskim, a bunjevački je jedan od dijalekata”, rekao je ministar Grlić Radman.
U prosvjednoj diplomatskoj noti hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP) istaknulo je kako bi takav čin doveo u pitanje postupanje Republike Srbije u ostvarenju obveza koje se odnose na prava hrvatske nacionalne manjine koja proizlaze iz potpisanih bilateralnih i međunarodnih sporazuma, posebno sporazuma o međusobnoj zaštiti manjina kojeg su potpisale Hrvatska, Srbija i Crna Gora.
“Također smo u toj noti kazali da Ministarstvo vanjskih i europskih poslova smatra kako bi pokretanje upravo takvih inicijativa ne bi pridonosilo daljnjem unapređenju i jačanju bilateralnih odnosa između dviju država, a dakako da to nije u skladu niti duhu standarda Europske unije niti dobrosusjedskih odnosa”, rekao je Grlić Radman.
Hrvatski MVEP je pozvao nadležna tijela u Srbiji da ovu odluku preispitaju.
Grlić Radman je istaknuo kako temeljem statuta svaka nacionalna manjina u Vojvodini koja želi proglasiti svoj govor službenim mora imati postotak stanovništva od 15 posto.
“Ovdje to nije slučaj, onih koji se deklariraju kao Bunjevci nacionalno nešto je malo više od 9 posto. Prema tome, ovo nije u skladu sa statutom, nego je to određeni politički akt”, rekao je Grlić Radman.
Hrvatski ministar jučer je razgovarao sa srbijanskim ministrom vanjskih poslova Nikolom Selakovićem, a rekao je kako je hrvatski veleposlanik sinoć najavio kako će se takva inicijativa vjerojatno povući.
Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV) na čelu s Tomislavom Žigmanovim osudio je ovaj pokušaj uvođenja bunjevačkog govora kao službenog jezika te u priopćenju ocijenio “da se država (Srbija, op.a.) svojim politikama i postupcima miješa u ovaj spor tako da proaktivno, afirmativno i s politikama pozitivnog priznanja pristupa zajednici Bunjevaca nehrvata”.
Oko tri četvrtine Bunjevaca u Vojvodini nacionalno se deklariraju kao Hrvati, dok ostali ne dijele hrvatski nacionalni identitet zbog čega postoji određeni politički raskol unutar bunjevačke zajednice u Vojvodini.
