Husić: Zbog načina rukovođenja rudnici pred kolapsom

Naša zemlja, podsjećamo, obavezala se Energetskoj zajednici da će do 2050. godine zatvoriti sve termoelektrane i rudnike uglja. No, u cijelom tom procesu naročito se nameće pitanje zbrinjavanja velikog broja radnika uposlenih u rudarskom sektoru. A neka od mogućih rješenja su njihova prekvalifikacija, dokvalifikacija i penzionisanje.

Pravovremeno reorganizovati sektor

– Danas izgleda tako da ugalj nema perspektivu. Međutim, vratimo li se nekoliko decenija unazad, recimo do 1970., imali smo isti scenario, pa se odjednom ponovo okrenula situacija u korist uglja. Ali, evo, ako uzmemo da ćemo eksploataciju uglja moći vršiti samo do 2050., mi već danas moramo početi pravovremeno restruktuiranje i reorganizaciju elektroenergetskog sektora – kaže Husić na početku razgovora za Vijesti.ba.

Ističe da se u proteklih 10 godina u znatnoj mjeri smanjio broj zaposlenih u oblasti rudarstva u FBiH. U svakom od većih rudnika, pojašnjava, najmanje je 30 posto manje zaposlenih u odnosu na 2009-2010. godinu.

– Mi već imamo kreirane planove koji do kraja 2023. na socijalno prihvatljiv način trebaju dovesti rudnike do optimalnih brojnih stanja. Ovih dana izvršena je analiza ljudskih resursa, koja je pokazala da je u rudnicima uglja Kreka u Tuzli od 2.120 uposlenih 547 radnika s više od 35 godina radnog staža – govori Husić.

Ozbiljan je proces pred nama, nastavlja naš sagovornik, jer će se sasvim sigurno u predstojećem periodu u FBiH i BiH prestati kopati ugalj. Međutim, ozbiljna i odgovorna vlast svakako bi trebala stvari uzeti u svoje ruke i dugoročno isplanirati kako na najbezbolniji način prebroditi energetsku tranziciju.

– Ako za primjer uzmemo efikasne i jako kvalitetno organizovane sisteme, npr. Njemačku, u toj se zemlji do kraja 2038. planira uložiti oko 14 milijardi eura u regije u kojima će se prestati proizvoditi električna energija iz uglja – naglašava Husić.

Stoga je i pred izvršnom i zakonodavnom vlasti u našoj zemlji puno posla, jer trebaju iskazati maksimalnu ozbiljnost i odgovornost prema kompletnom tom procesu. A svakako da bi se i struka trebala daleko aktivnije uključiti.

Generalni direktor Elektroprivrede BiH Admir Andelija u razgovoru za Hayat televiziju rekao je da će u predstojećem periodu energetske tranzicije, koja će trajati tri do četiri godine, broj ljudi u rudnicima biti smanjen za 2.000. No, Husić je izričit – ti ljudi bez posla ostati neće.

– Nema tu ostajanja bez posla. Izvršili smo potpunu analizu strukture ljudskih resursa. Mi jednostavno određene dijelove rudnika nećemo popunjavati novozaposlenim, jer nećemo imati potrebe. Držat ćemo u punom kapacitetu i u kontinuitetu potreban broj zaposlenih u neposrednom proizvodnom procesu – jasan je Husić.

Na osnovu analize strukture ljudskih resursa, kako kaže, neminovnost je da ćemo doći u takvu situaciju da za nekih 4-5 godina nećemo imati dovoljan broj zainteresovanih da rade u rudnicima uglja u FBiH.

Nema ostavljanja ljudi na ulici

– Mi već sad osjetimo da opada interes ljudi za rad u rudnicima uglja u FBiH. Nekad ste na 70-80 radnih mjesta u nekom od rudnika imali 1.000 zainteresovanih kandidata, a danas za objekte s podzemnom eksploatacijom uglja imate zainteresovanih ili onoliko koliko tražite ili manje od toga. Kad je u pitanju taj proces, nema otpuštanja i ostavljanja ljudi na ulici. To poglavlje socijalnog dijaloga je prevaziđeno – potcrtava Husić.

S Husićem smo razgovarali neposredno nakon njegovog sastanka s predstavnicima Elektroprivrede BiH. Kaže da su na sastanku usaglašene organizacione šeme rudnika uglja iz sastava koncerna između Elektroprivrede i rudnika koje ne nanose nikakvu štetu zaposlenima. Čak štaviše, napominje, mogu ponuditi efikasniji, brži, jednostavniji i kvalitetniji model njihovog funkcionisanja.

– Drugo što će se početi raditi, a što se već jednim dijelom i radi, jeste da se utvrdi struktura sistematizacije radnih mjesta, gdje će se prioritet dati radnim mjestima u neposrednoj proizvodnji. Nakon tog procesa, treba izvršiti metodologiju vrednovanja tih radnih mjesta i doći do nekih optimalno planiranih brojnih stanja koja će se usaglašavati između Elektroprivrede BiH i rudnika. A sve to aktivno će pratiti i naš sindikat. Mi ćemo tražiti rješenja i preuzeti dio odgovornosti, ali otpuštanja radnika nema. To smo prevazišli, pogotovo jer smo se usaglasili, a to smo i danas potvrdili – izričit je Husić.

Svi oni koji poznaju strukturu uposlenih u rudnicima, dodaje, dobro znaju da određeni broj radnika ima neuvezan radni staž. Ali to je moguće riješiti i te ljude penzionisati.

– Imamo jedan značajan broj ljudi koji će u određenom vremenskom periodu prihvatiti realnost da trebaju prihvatiti proces prekvalifikacije i dokvalifikacije, i sa nekih radnih mjesta koja u narednom periodu neće biti potrebna ući u zonu sigurnih radnih mjesta – rekao je Husić.

Naš sagovornik kaže da je sasvim opravdana bojazan da u narednom periodu neće biti dovoljan broj zainteresovanih za rad u rudnicima uglja u FBiH, pa će se zbog nedostatka kadrova određeni rudarski objekti početi zatvarati i prije predviđenog roka.

Naročito će, smatra Husić, biti zahtjevno nekoliko godina koje prethode 2050. Jer, prije definitivnog zatvaranja svih rudnika morat će se pronaći modalitet kako i gdje zbrinuti 4-5 hiljada radnika koji će u to vrijeme biti zaposleni u rudnicima.

– Izvršna i zakonodavna vlast treba da imaju proaktivnu ulogu, da sarađuju sa svim međunarodnim institucijama, analiziraju pozitivne prakse i kvalitetna rješenja iz evropskih zemalja – kaže Husić.

Kada je u pitanju kompletan elektroenergetski sektor, napominje da se on u svim aspektima u narednom periodu mora podići na jedan viši i kvalitetniji nivo.

– Određene poteškoće s kojima se suočavaju zaposleni u tom sektoru jednim dijelom su i nastale usljed propusta u rukovođenju i upravljanju u prethodnom vremenskom periodu. Niko više nikome nema za pravo dati vrijeme za nesavjesno, neodgovorno, nestručno i nekompetentno upravljanje sektorom. Sigurno da ima puno prostora za napredak i mi moramo tražiti kvalitetniji sistem rukovođenja kako bismo izbjegli da nam kompletan sistem doživi kolaps. Jer, onda definitivno svi od toga imamo ogromnu štetu – zaključuje Husić u razgovoru