Iranski predsjednik na 46. godišnjicu revolucije poručio da je zemlja u ekonomskom ratu

Iranski predsjednik Massoud Pezeshkian izjavio je da se njegova zemlja nalazi u ekonomskom ratu punog razmjera i da američka administracija nije iskrena u pregovorima zbog pritiska, javlja Anadolu.

Pezeshkian je govorio na proslavi 46. godišnjice revolucije održanoj u glavnom gradu Teheranu.

Ukazujući na pritisak i prijetnje Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Pezeshkian je rekao:

“Neprijatelji žele da stvore mentalitet da je Iran oslabljen, ali uz mudrost i takt iranskog vođe Alija Khameneija i prisustvo naroda na trgu, njihovi snovi se neće ostvariti.”

Ukazujući na odluku američkog predsjednika Donalda Trumpa da nakon preuzimanja dužnosti pozove na pregovore s Iranom i istovremeno vršeći “maksimalni pritisak” na Teheran, Pezeshkian je rekao: “Trump govori o svojoj namjeri da pregovara s Iranom i, istovremeno potpisujući dekret, otkriva zavjere u svom umu.”

Naveo je da je SAD mislio da će se Iran predati, ali da je to jako naivno.

“Kažu da žele da pregovaraju, ali ako ste iskreni u pregovorima, zašto ste napravili ove greške? Tvrde da nam žele zatvoriti svaki pristup, uključujući lijekove, hranu, vodu, ali ne shvaćaju da bi, da su to mogli, do sada već učinili”, poručio je Pezeshkian.

Govorio je i o ekonomskim problemima u zemlji navodeći da su u “ekonomskom ratu punog razmjera”.

“I moramo paziti da ne upadnemo u zamke nekih ljudi koji gomilaju, remete tržište i štete mentalitetu ljudi prema revoluciji, administraciji i rukovodstvu. Izaći ćemo iz ovih kriza uz pomoć ljudi, uz razboritost, uz pomoć politike i uz pomoć Allaha”, rekao je.

Dodao je da Iran ne želi rat.

U Iranu je u ponedjeljak obilježena 46. godišnjica revolucije iz 1979. godine.

Desetine hiljada ljudi okupilo se od ranih jutarnjih sati na raznim lokacijama, uključujući trg Enghelab u glavnom gradu Teheranu.

Iranci, uključujući predsjednika Pezeshkiana i druge visoke zvaničnike, marširali su određenim rutama prema trgu Azadi, uzvikujući slogane protiv SAD-a i Izraela.

Duž rute izloženi su projektili i sateliti domaće proizvodnje.

Izraelska zastava bila je postavljena na zemlju da bi se gazila, dok su se iranske zastave vijorile na ulicama zajedno sa palestinskim i jemenskim zastavama, kao i zastave libanskog Hezbollaha.

Iranska revolucija, poznata i kao islamska revolucija, označava niz masovnih protesta i političkih reformi koje su 1979. godine dovele do svrgavanja monarhije Reze Pahlavija i ustrojstva Irana kao islamske republike.

Bivši iranski šah Mohammad Reza Pahlavi je sredinom januara 1979. napustio Iran, a 1. februara iste godine iz Pariza se vratio Imam Homeini, koji je deset dana kasnije proglasio islamsku revoluciju u Iranu.

U Iranu se godišnjica revolucije tradicionalno obilježava od 1. do 11. februara, a u tim manifestacijama učestvuje i državni vrh.

Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.