SVIJET

Iransko-izraelski hladni rat u Zaljevu

[ad_1]

– Deniz Citak je nezavisni analitičar i istraživač sa sjedištem u Distriktu Kolumbija (DC) koji se fokusira na Tursku, Zaljev i Iran. Magistrirao je komparativnu politiku na Londonskoj školi ekonomije i diplomirao Službu za vanjske poslobe na Univerzitetu Georgetown

ISTANBUL (AA) – Početkom prošlog mjeseca, Mercer Street, trgovački tanker povezan sa izraelskim milijarderom, bio je meta napada bespilotnim letjelicama, poznatim kao “dronovi kamikaze” dok je plovio Arapskim morem, kraj obale Masirah, u Omanu. [1] Brod je plovio pod liberijskom zastavom i pretrpio je gubitak dva člana posade, britanskog i rumunskog.

Nijedna država, milicija, grupa nije preuzela odgovornost za napad. Izraelska vlada je, međutim, optužila Iran, a takvu tvrdnju podržavaju američki i britanski zvaničnici, dok su je iranski i ruski vrh odbacili. [2]

Napetosti između Irana i Izraela posljednjih su mjeseci porasle. Nekoliko dana nakon napada, Izrael je izveo prekogranične zračne napade u Libanu, prvi put u sedam godina nakon rata s Hezbolahom, militantnom grupom koju podržava Teheran. [3] Ove godine, napadi na plovila u regiji Perzijskog zaljeva rezultirali su eksplozijom najvećeg iranskog broda i nekadašnjeg broda u vlasništvu Izraela koji je putovao iz Saudijske Arabije u Ujedinjene Arapske Emirate (UAE). Mercer Street je, međutim, prvo plovilo koje je izgubilo članove posade u napadu.

Ove godine su i Iran i Izrael doživjeli uspon novih vlada koje se moraju dokazati svojim domaćim skepticima. Nijedna strana ne želi rat, ali rezultat unutrašnjeg političkog pritiska su oštre izjave i provokacije bez javnih preuzimanja odgovornosti.

U Izraelu, nakon parlamentarne krize, raznolika koalicija od osam stranaka koja se proteže preko ljevice, krajnje desnice i, po prvi put u istoriji Knesseta, islamističke stranke koja predstavlja palestinske građane Izraela postigla je dogovor o formiranju vlade koja će okončati vladavinu Benjamina Netanyahua i njegove stranke Likud. [4] Koalicijska vlada predvođena ultranacionalistom Naftalijem Bennettom, iz desničarske stranke Yamina, i Yairom Lapidom iz centrističke stranke Yesh Atid mora dokazati – uglavnom pristalicama Netanyahua – da je dovoljno jaka za održavanje izraelske sigurnosti. Na vrhu dnevnog reda je prikazati se snažim u odnosu na agresivniji Iran, što znači njegovu političku izolaciju od SAD -a i Evrope i poboljšanje izraelskog prisustva u Perzijskom zaljevu. [5]

U Iranu je pobjeda Ebrahima Raeisija na vrlo osporavanim izborima u junu označila kraj ere reformista, koju su vodili bivši predsjednik Hassan Rouhani i bivši ministar vanjskih poslova Javad Zarif te povratak tvrdolinijaša. [6] Raeisi je bliski saveznik vrhovnog vođe Alija Khamneija, za kojeg se vjeruje da je lično odabrao Raeisija zbog njihovih istomišljeničkih političkih stavova. Tamo gdje su reformisti uložili ogromne napore u diplomatiju i angažman s Evropom i SAD-om, Raeisi će se više usredotočiti na iransku regionalnu vanjsku politiku, koja sada uključuje i rješavanje problema Afganistana predvođenog Talibanima. Domaće, najhitnije pitanje Raeisija je rješavanje iranske ekonomije. Zbog uvedenih sankcija i teške situacije tokom pandemije koronavirusa, iranska ekonomija je u upala u krizu. Kako bi poboljšao ekonomiju, Raeisi mora ukloniti sankcije, što će zahtijevati oštroumno upravljanje vanjskim poslovima i nuklearnim pitanjem. [7]

Izrael je od početka pregovora o Zajedničkom sveobuhvatnom akcionom planu (JCPOA) izrazio svoje protivljenje nuklearnom sporazumu s Teheranom. Izrael je dugo smatrao izbacivanje iz kolosijeka iranski nuklearni program imperativom vlastite sigurnosti i proveo je brojne poduhvate čiji je cilj razotkriti ono što vidi kao iranske lažne tvrdnje da njihov nuklearni program nije fokusiran na proizvodnju oružja. Osim toga, Izrael se osjećao potisnutim jer je izgledalo da zapadni blok, Rusija i Kina ignorišu njihovu zabrinutost – a žalile su se i zemlje Zaljeva, od kojih su neke normalizovale veze s Izraelom prošle godine.

Jednostrano povlačenje SAD-a iz nuklearnog sporazuma 2018. promijenilo je ponašanje kako Irana tako i Izraela. Tel Aviv je počeo objavljivati svoje prisustvo u Iranu kroz niz operacija usmjerenih na iranski nuklearni program. Iako izraelska vlada niti potvrđuje niti poriče umiješanost, obavještajni službenici tvrde da je Mossad stajao iza požara i dvije eksplozije u postrojenju za montažu centrifuge u Natanzu i ubistva glavnog iranskog nuklearnog naučnika i generala u Revolucionarnoj gardi Mohsena Fakhrizadeha. [8]

Iran je smatrao da je potez SAD-a kršenje dogovora i odgovorio je tako što je odustao od obećanja u okviru sporazuma. Iran je 2019. povećao veličinu svojih zaliha niskoobogaćenog urana i povećao koncentraciju urana. Nakon ubistva generala Qasema Suleimanija početkom 2020. godine, iranski zvaničnici najavili su da će prestati ograničavati obogaćivanje urana. U posljednjih nekoliko godina, u Iranu su ubijena dva najviša dužnosnika, napadnuta nuklearna postrojenja, a sada su njihova plovila meta u Perzijskom zaljevu. [9] Nuklearni sporazum bi bio od velike pomoći, ali kako je Raeisi izjavio, Iran neće odustati od svoje vanjske politike.

Budućnost dogovora biće najvažniji faktor u tome hoće li Iran i Izrael nastaviti intenzivirati napade i eskalirati tenzije. Bennet-Lapid i Raeisi vlade moraju djelovati odlučno, ali u isto vrijeme niti jedna vlada ne želi sveobuhvatni rat. Iako Iran ne može priuštiti vojni sukob s Izraelom, posebno s obzirom na nove zaljevske saveznike, Izrael ne želi novi sukob s obzirom na postojeće na svojoj granici. Potpuni rat je malo vjerojatan, ali kako izraelski interesi za područje oko Irana rastu, hladni rat će se vjerojatno postati još hladniji.

* Mišljenja izražena u ovom članku pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno uređivačku politiku Anadolu Agency (AA).

[1] https://apnews.com/article/ship-israeli-billionaire-oman-c43203ff0262ba2c4bfafb31cc42fa50

[2] https://www.reuters.com/world/middle-east/ukmto-says-received-reports-vessel-attacked-off-oman-coast-2021-07-30/

[3] https://www.aa.com.tr/en/analysis/analysis-what-is-behind-the-recent-clashes-between-israel-and-hezbollah/2332721#

[4] https://www.nytimes.com/live/2021/06/02/world/israel-government-netanyahu-bennett

[5] https://iranintl.com/en/world/israel-continues-warn-west-iran

[6] https://www.aa.com.tr/en/middle-east/judiciary-chief-ebrahim-raeisi-elected-iran-s-president/2279347

[7] https://apnews.com/article/middle-east-iran-iran-nuclear-biden-inauguration-fe35a7b837d2b7966840cf14030f9073

[8] https://apnews.com/article/united-nations-iran-middle-east-israel-c90f77c2e4d0b8e1a8ddea741cf6facf

[9] https://www.nytimes.com/2021/04/20/world/middleeast/iran-israeli-attacks.html



Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.



[ad_2]

Source link
#Iranskoizraelski #hladni #rat #Zaljevu

povezani članci

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Back to top button

Adblock Detected

Please consider supporting us by disabling your ad blocker