Islamska zajednica u BiH: Predstavnici političkih stranaka potpisali izjavu o položaju povratnika u Srebrenici
Kada je Srebrenica u pitanju, posebno se obavezuju da u roku od 60 dana donesu i usvoje poseban sveobuhvatan plan za revitalizaciju Srebrenice "Srebrenica 2030", iza kojeg će nesebično stati sve državne institucije, političke partije/stranke...
Sarajevo
Nakon što je 4. marta 2021. godine u Sarajevu, na inicijativu i poziv reisu-l-uleme Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini Huseina ef. Kavazovića, održan sastanak najviših državnih i političkih predstavnika Bošnjaka na različitim nivoima vlasti i rukovodstva Islamske zajednice koje su predvodili reisu-l-ulema i predsjednik Sabora, učesnici skupa su potpisali zajedničku izjavu o položaju povratnika u bosanskohercegovački entitet Republika Srpska (RS), a naročito u Srebrenicu.
Tim povodom reisu-l-ulema Kavazović je kazao kako je osjetio potrebu da posreduje među onim predstavnicima vlasti na različitim nivoima koji mogu pomoći iznalaženju politika koje će predstavljati konkretan odgovor nakon posljednjih dešavanja u entitetu RS, a naročito pokušaja da se Bošnjaci, Hrvati i ostali građani nesprske nacionalnosti u potpunosti eliminišu iz političkog života i da se završi proces tzv. etničkog čišćenja, posebno u Srebrenici kao mjestu počinjenja genocida.
“Cilj nam je bio organizovati sastanak, ali i poručiti da povratak prognanih i status Srebrenice predstavljaju crvenu liniju, ne samo za Islamsku zajednicu koja je zabrinuta za svoj opstanak na ovom dijelu Bosne i Hercegovine. Također nam je cilj bio ohrabriti političare da interese svih građana BiH stavljaju iznad interesa bilo koje političke stranke”, kazao je Kavazović.
On se nada da će ova inicijativa biti osnova političkog programa koji će podržati i druge političke opcije, ne samo one sa sjedištem u Sarajevu.
“Jer, identično bi se reagovalo i na diskriminaciju bilo kojeg naroda ili građanina na bilo kojem dijelu Bosne i Hercegovine. Od ishoda ove inicijative zavisi, ne samo opstanak Bošnjaka na jednom dijelu Bosne i Hercegovine, nego i multietnički karakter naše domovine i, ako hoćete, provođenje samog Dejtonskog mirovnog sporazuma u kojem je povratak prognanih jedan o osnovnih temelja”, kazao je ovim povodom reisu-l-ulema Kavazović.
Izjavu su potpisali član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda Bošnjaka Šefik Džaferović, premijer Federacije BiH Fadil Novalić te predsjednici političkih stranaka/partija SDA, SBB i NIP, Bakir Izetbegović, Fahrudin Radončić i Elmedin Konaković.
Od onih koji su prisustvovali sastanku i kojima je ponuđeno da potpišu ovu izjavu, jedino je nije potpisao predsjednik SDP Nermin Nikšić.
Obavezali su se da će u budućem političkom djelovanju probosanskih partija/stranaka u bosanskohercegovačkom entitetu RS prevazići sve stranačke interese i u prvi plan staviti državu Bosnu i Hercegovinu, a posebno njene građane koji su povratnici u bosanskohercegovački entitet RS.
Da će zajedničkim djelovanjem politički ojačati poziciju integracionih snaga u ovom dijelu Bosne i Hercegovine i olakšati život povratnicima.
Obavezali su se i da će izraditi sveobuhvatan program za opstanak i održivi razvoj Bošnjaka i Hrvata u dijelu Bosne i Hercegovine koji je trenutno u sastavu administrativne jedinice bosanskohercegovački entitet RS u roku od 60 dana.
“Prilikom formiranja budžeta države Bosne i Hercegovine i oba entiteta, kantona i općina, zahtijevati godišnje izdvajanje za podršku povratnicima u iznosu od 0,2 do dva posto. Omogućiti bezuvjetnu institucionalnu zdravstvenu zaštitu povratnicima u bosanskohercegovački entitet RS u Federaciji BiH”, navedeno je u izjavi.
Obavezali su se i da će izraditi studiju i sačiniti plan otvaranja bosanskohercegovačkih školskih centara u bosanskohercegovačkom entitetu RS, kako djeca povratnika ne bi trpjela diskriminaciju u učenju svog jezika i nacionalne grupe predmeta.
“Insistirati na pokretanju tužbi na svim poljima protiv institucija i pojedinaca koji krše osnovna ljudska prava i prave diskriminacije po bilo kom osnovu. Insistirati na usvajanju Zakona o restituciji na nivou države Bosne i Hercegovine i na potpisivanju Ugovora između Islamske zajednice i države Bosne i Hercegovine, jer Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini kao najveća vjerska zajednica nema potpisan ugovor sa državom”, obavezali su se potpisnici.
Kada je Srebrenica u pitanju, posebno se obavezuju da u roku od 60 dana donesu i usvoje poseban sveobuhvatan plan za revitalizaciju Srebrenice “Srebrenica 2030”, iza kojeg će nesebično stati sve državne institucije, političke partije/stranke, nevladine organizacije i široki krug javnosti.
“Plan mora obuhvatiti 10-godišnju projekciju političkog, ekonomskog i kulturnog djelovanja u Srebrenici sa jasno izraženim ciljevima i načinom mjerenja ostvarenih rezultata. Insistirat ćemo da se donese novi statut za Srebrenicu, kojim bi se osigurala ravnopravnost u predstavničkoj i izvršnoj vlasti, odnosno da Srebrenica ima poseban status u okviru RS i BiH i da bude proglašena regijom od posebnog evropskog značaja”, naveli su potpisnici.
