Lideri NATO-a sastaće se u Madridu

Lideri zemalja članica NATO-a okupiće se kako bi razgovarali o dešavanjima u vezi sa ruskim ratom protiv Ukrajine, koji ima različite efekte na cijeli svijet, i kako bi prihvatili novi strateški koncept NATO-a.

Samit NATO-a biće održan u Madridu, Španija, od 28. do 30. juna. Predsjednik Recep Tayyip Erdoğan predstavljat će Tursku na samitu.

Samit će početi večerom koju će španski kralj Felipe prirediti liderima 28. juna. O Ukrajini i Rusiji će se razgovarati na prvoj sjednici 29. juna ujutro. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski također će prisustvovati ovoj sjednici putem video konferencije i obratiti se liderima.

U popodnevnoj sjednici istog dana biće riječi o razvoju partnerskih odnosa sa najbližim partnerima NATO-a. Ovom sastanku će prisustvovati čelnici azijsko-pacifičkih partnera Australije, Novog Zelanda, Japana i Južne Koreje, kao i Švedske i Finske, Gruzije. Komisiju EU i Evropsko vijeće na sastanku će predstavljati i njihovi predsjednici.

Španski premijer Pedro Sančez ugostiće 29. juna uveče lidere 27 članica EU, kao i zemalja NATO-a, na večeri u neformalnom formatu.

30. juna, posljednjeg dana samita, razgovaraće se o južnom krilu i izazovima u ovom regionu. U tom kontekstu će se raspravljati o mnogim temama poput borbe protiv terorizma i migracija.

U okviru samita u Madridu, ministri vanjskih poslova i odbrane zemalja saveznica održat će i odvojene sastanke. Mauritanija i Jordan će također prisustvovati sastanku ministara vanjskih poslova na kojem će biti ocijenjeni izazovi na jugu. Na sastanku ministara odbrane razgovarat će se o Balkanu iu ovoj sekciji o Bosni i Hercegovini.

Ovogodišnji samit NATO-a je po mnogo čemu od istorijskog značaja. Mnogi od njih su povezani sa Rusijom, koja je 24. februara objavila rat Ukrajini.

Među temama koje će doći u prvi plan na samitu su zahtjev za članstvo Švedske i Finske i zabrinutost za sigurnost Turske, usvajanje novog dokumenta “Strateški koncept” koji će odrediti kako će NATO odgovoriti na izazove u narednim godinama, jačanje istočnog krila alijanse, i sveobuhvatno pokrivanje Ukrajine, paket vojne pomoći.

Švedska i Finska

Švedska i Finska su 18. maja podnijele zahtjev za članstvo u NATO-u, videći Rusiju kao rastuću prijetnju nakon pokretanja ukrajinske ofanzive. Međutim, Turska ima sigurnosne zabrinutosti u vezi sa članstvom dvije zemlje.

Turska želi uspostavljanje terorističkih organizacija kao što su PKK/YPG, DHKP-C i FETO u ovim zemljama, da se okončaju njihove aktivnosti poput prikupljanja sredstava, regrutacije i propagande, te da se ukine embargo na oružje i ograničenja Turskoj kako bi mogli postanu članice NATO-a.

Pregovori o rješavanju zabrinutosti Turske još nisu dali rezultate. Turska ne vidi samit u Madridu kao rok ili prekretnicu i ističe da će se pregovori nastaviti. Turska traži obavezujuće obaveze i konkretne korake od Švedske i Finske. U tom kontekstu, postoje dokumenti koji se moraju potpisati i pregovarati.

Očekuje se da će prijave Švedske i Finske biti na dnevnom redu NATO samita i sastanaka predsjednika Erdogana.

Lideri dviju zemalja doći će u Madrid na samit NATO-a, ali je predviđeno da učestvuju samo na večeri koju će domaćin Španija prirediti liderima prvog dana programa samita.

Strateški koncept se obnavlja
Jedan od historijskih događaja na samitu u Madridu je obnova dokumenta Strateškog koncepta, koji postavlja bezbijednosne izazove sa kojima se NATO suočava i navodi kako na njih odgovoriti politički i vojno.

Strateški koncept je posljednji put usvojen na samitu održanom 2010. godine u Lisabonu, glavnom gradu Portugala. Ali od tada se mnogo toga promijenilo za NATO, kako u evropskoj sigurnosti tako i u političkom smislu.

Osnova promjene su odnosi sa Rusijom. Zato što je u dokumentu o strateškom konceptu iz 2010. Rusija smatrana NATO partnerom. Samitu u Lisabonu prisustvovao je i ruski predsjednik Dmitrij Medvedev, a Rusija je opisana kao “strateški partner NATO-a”.

Tada su se okupili generalni sekretar NATO-a Anders Fogh Rasmussen i Medvedev i prenijeli poruke o saradnji, ističući da je period napetosti prošlost. Čak je rečeno da će NATO i Rusija zajedno raditi na uspostavljanju sistema protivraketne odbrane.

U proteklih nekoliko godina situacija se dosta promijenila. Sada NATO i Rusija vide jedni druge kao glavne prijetnje.

Još jedna inovacija u strateškom konceptu biće Kina. U dokumentu iz 2010. godine, nijedna riječ nije spomenuta o Kini. Međutim, od sredine 2010-ih, zapadni svijet, posebno SAD, okrenuli su se ka istoku i mnogo pažljivije promatraju Kinu.

NATO ne vidi Kinu kao protivnika. Međutim, uspon Kine i ubrzanje vojnih investicija od strane pekinške administracije su među pitanjima koja zabrinjavaju NATO.

Kina razvija svoje nuklearne kapacitete, ulažući u vitalne tehnologije, kao i u Evropu, poput interneta.

Mogućnost kontrole kritične infrastrukture zabrinjava NATO.

Na samitu se očekuje da će se razgovarati o Kini, naglasiti da je to test protiv interesa NATO-a, te da će u konkurentskom svijetu NATO morati da preduzme akciju protiv Kine.

U tom cilju, NATO nastoji da ojača saradnju u azijsko-pacifičkom regionu. U tom kontekstu, u Madrid su pozvani i lideri Japana, Južne Koreje, Novog Zelanda i Australije. Biće to prvi put da lideri ovih zemalja prisustvuju samitu NATO-a.

Sveobuhvatan paket vojne pomoći Ukrajini
Još jedno pitanje sa kojim će se lideri NATO-a suočiti na samitu u Madridu biće sveobuhvatni paket vojne pomoći Ukrajini.

NATO pruža Ukrajini obuku, oružje i municiju od ruske invazije na Krim 2014. godine. Vojna, humanitarna i finansijska podrška zemalja NATO-a porasla je od početka ruske ofanzive u februaru. Do danas su u Ukrajinu poslane milijarde dolara pomoći.

Međutim, jedna od poteškoća s kojima se Ukrajina suočava u ratu s Rusijom je to što značajan dio njenog vojnog inventara čine oružje i materijali iz sovjetskog doba.

NATO želi da transformiše ukrajinske materijale iz sovjetskog doba u moderne zapadne materijale. Ovdje je cilj povećanje odbrambenih sposobnosti Ukrajine, kao i povećanje njene interoperabilnosti sa NATO-om.

Jačanje istočnog boka
Lideri NATO-a će također razgovarati o jačanju alijanse, dugoročnom statusu i kapacitetu, posebno o njenom istočnom krilu, koji je ojačan nakon ruskog rata protiv Ukrajine.

Prije 2014. godine, NATO nije planirao da ima borbene trupe na istočnom krilu. NATO je nakon 2014. počeo jačati svoj istočni bok protiv ruske prijetnje zbog nezakonite aneksije Krima.

U tu svrhu održane su ukupno 4 borbene grupe u baltičkim zemljama i Poljskoj. Međutim, nakon početka rata u februaru, ovaj broj je povećan na 8. 4 dodatne multinacionalne borbene grupe raspoređene su u Bugarsku, Mađarsku, Slovačku i Rumuniju.

Također je aktivirao Snage za odgovor NATO-a, snage od oko 40.000 ljudi, po prvi put u istoriji NATO-a nakon ruskog napada. Trenutno se na istočnom krilu nalazi 40.000 vojnika pod direktnom komandom NATO-a, uz podršku vazdušnih i morskih elemenata. SAD su povećale broj vojnika u Evropi sa 70.000 na 100.000.

Osim ovih, na samitu se očekuje da budu prihvaćeni i planovi pripremljeni za jačanje istočnog krila. Ovi planovi uključuju povećanje različitih materijala kao što su teško oružje, municija i gorivo.

To je također među planovima za stvaranje određenih snaga za moguće raspoređivanje. Ove jedinice će se nalaziti u svojim zemljama i provodit će obuku i vježbe u svojim zemljama. U slučaju potrebe, od njih će se tražiti da vrlo dobro poznaju teren, klimatske i druge uslove regije u koju će biti raspoređeni.

Osim ovih pitanja, Samit u Madridu predviđa i procjenu podjele tereta, koja uključuje obavezu da se 2% savezničkog BDP-a potroši na odbranu, donošenje odluka o zajedničkim sredstvima i resursima, te povećanje vojnog i civilnog budžeta.