Mi na Zapadnom Balkanu možemo imati jednu vrstu blagog optimizma

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić je, govoreći o proširenju Evropske unije u kontekstu zemalja Zapadnog Balkana, poručio kako mogu imati jednu vrstu blagog optimizma, javlja Anadolu Agency (AA).

Komšić je odgovarao na pitanja novinara nakon samita Evropska unija – Zapadni Balkan, na Brdu kod Kranja.

“Bilo je mnogo priče, razgovora, da ne kažem otpora među pojedinim zemljama članicama EU-a o toj priči o proširenju, pa je čak išlo do toga da se razmatrala mogućnost da se pojam proširenja, ne kao riječ, već kao jedan proces političkog proširenja EU-a za Zapadni Balkan isključi iz ove Deklaracije”, kaže Komšić.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH ističe kako je ipak ostala ta riječ, te dodaje kako to možda izgleda malo, ali kakva je bila situacija uvjerava da je to ipak puno.

“Jer je došlo je u jednom trenutku u pitanje da li će proširenje biti proces o kojem će se raspravljati u Evropskoj uniji. Bez obizra što su se u Evropskoj uniji posvetili nama na Zapadnom Balkanu i posvećuju nam pažnju do te mjere da i same zemlje članice Evropske unije zajedno s nama pokušavaju naći odgovore na pitanja šta raditi”, navodi Komšić.

Otkriva i to kako je bilo interesantnih rasprava, stavova, pa i žešćih tonova, naročito na relaciji Albanija – Bugarska a sve zbog statusa Sjeverne Makedonije.

“Ali svejedno, na kraju je to sve zaokruženo pričom u kojoj ostaje ta riječ ‘proširenje’. Proces ide dalje. Obezbijeđen je cijeli ekonomsko-investicioni program koji treba da se odvija u okviru Berlinskog procesa kao incijative sa paketom pomoći od nekih 30 milijardi eura, devet milijardi je predviđeno grantova, a 21 milijarda sredstava koja su uslovljena. Mi generalno na Zapadnom Balkanu, naravno i BiH, nakon svega što smo imali prilike da vidimo u zadnjih godina u i oko Evropske unije i sva ta dešavanja, možemo imati jednu vrstu blagog optimizma”, poručuje Komšić.

Komšić dodaje kako je postojala i jedna grupa zemalja koju je predvodila Slovenija, a koja je insistirala na tome da se odredi vremenski rok za integraciju Zapadnog Balkana u EU.

“To bi nama naročito pogodovalo, a taj rok bi otprilike trebao da bude 10 godina, međutim to nije usvjeno od drugih partnera zemalja članica EU-a”, navodi Komšić.

Komšić navodi kako zemlje koje otprilike graniče sa zemljama Zapadnom Balkana, osim toga Slovenija i neke druge zemlje, su veliki zagovornici toga da se rješenje posmatra kao geopolitički potez.

“Kriteriji ostaju. Ne vjeruju ni oni da se svi mogu ispuniti na način kako to očekuje EU i da bi možda dobar potez bio da se cijeli Zapadni Balkan praktično usisa u EU i onda da se u hodu stvari dotjeruju, ispravljaju, na način kako funkcionišu ostale zemlje EU-a. Naravno, tu postoji otpor kod pojedinih zemalja, svako iz svojih razloga ne želi da uđe u takvu vrstu političkog dogovora”, zaključuje Komšić.

Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.