SVIJET

Migrantska kriza iz 2015. događa se na poljsko-bjeloruskoj granici

Danas se obilježava 73 godine od usvajanja Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, javlja Anadolu Agency (AA).

“Mnogi još nisu svjesni da su ljudska prava za sve ljude, a ne samo ‘naša'”, rekao je sociolog Srečo Dragoš, s Fakulteta za socijalni rad u Ljubljani povodom Dana ljudskih prava.

Dragoš je istakao da je ekonomski aspekt ključna osnova na kojoj sve ostalo može samo rasti.

Usvajanje Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima obilježava se 10. decembra. Naime, 1948. godine, na zasjedanju Generalne skupštine Ujedinjenih naroda u Parizu, pitanja mira, pravde i slobode bila su u prvom planu, a ona su i danas u Sloveniji, jer nastojimo pronaći odgovore kako pronaći način iz zdravstvene i socijalne krize, piše u poruci slovenskog ombudsmana Petra Svetine.

“Ljudska prava su prava za sve ljude bez izuzetka, uključujući i izbjeglice, uključujući i Rome. Mislimo da imamo jako snažne segmente u civilnom društvu koji nisu svjesni da su ljudska prava za sve ljude, ali misle da su samo za ‘naše’ ili čak samo za dio ‘naših’…, to je glavni problem”, rekao je profesor Dragoš, koji se bavi istraživanjem društvene teorije i društvene nejednakosti.

Stručnjaci upozoravaju da se problemi s migrantskim krizama ponavljaju. Sličan scenario kakav smo vidjeli 2015. u Sloveniji sada se događa na poljsko-bjeloruskoj granici.

“Ko je kriv za migrantske krize sa kojima se Evropa suočava? Pogrešan je odgovor da je Evropa kriva jer ne zna. Naprotiv. Evropa ima jako dobar koncept izbjegličkih kvota koje niko uzima u obzir. Migracije su oduvijek bile prisutne kroz historiju i biće s nama sve dok postoji čovječanstvo. Ljudi su krenuli u strahu za svoje živote, jureći minimalni životni standard, bježeći od ekološke kataklizme, šta da rade?”, rekao je Dragoš.

Dodao je da je 2015. godine usvojen “veoma solidan evropski ključ” kojim se tražioce azila selektivno redistribuira ravnomjerno po Evropi uz kvote.

“Prva zemlja koja je bila protiv – pored Mađarske – Slovenija pod Cerarovom vladom, a Janšina krajnja desnica sada samo dolijeva ulje na vatru”, rekao je Dragoš.

Prema Dragošu, ako pogledamo neoliberalne vrijednosti u Sloveniji, poput toga da li smo sami krivi za uspjeh na tržištu rada i slično, u Sloveniji dobijamo “najcrnu i alarmantniju sliku od svih evropskih zemalja“.

Prema njegovim riječima, Slovenija se u Evropi ističe i po otporu političkim elitama i demokratskom sistemu.

“Ako to zbrojimo, dobićemo eksplozivnu kombinaciju, a onda na vlast dolazi još jedan autoritarac i imate zapečaćen slučaj na neko vrijeme”, rekao je Dragoš.

Trendovi ukazuju na pogoršanje demokratskih standarda u zemlji.

“U posljednje dvije godine to nikada ranije nismo imali, imamo pogoršanje demokratskih standarda, sloboda itd., prilično zabrinjavajuću situaciju koja se može riješiti za godinu-dvije, ali ne ključne stvari, tako da je ovaj rep od autoritarnost koju tuče već duže vrijeme”, Dragoš je rekao i dodao da je vrlo lako srušiti vladavinu prava za samo nekoliko mjeseci, ali kako riješiti je teži problem.

“Mi smo bili orbanovci i prije Orbana u Mađarskoj u tom pogledu, u smislu neoliberalizma. Neoliberalizam je zavladao kod nas i mi ga sistematski uvodimo 30 godina, sad smo tu, to su plodovi. Privatizacija. Lako pa onda počelo je u zdravstvu, prvo se dogodilo u stomatologiji pa je prešlo na obrazovanje, socijala je sada na udaru”, rekao je Dragoš i dodao da se neoliberalna gruda snijega kotrlja naprijed već 30 godina i da je sve veća.



Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.




Source link
#Migrantska #kriza #događa #poljskobjeloruskoj #granici

povezani članci

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Back to top button

Adblock Detected

Please consider supporting us by disabling your ad blocker