Ministrica Milićević najavila zaduženje od 1,9 milijardi dolara u naredne tri godine

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine usvojila je danas Strategiju razvoja za period 2021.-2027. godina, te Strategiju upravljanja dugom za period 2021.-2023. Federalni premijer Fadil Novalić i njegova zamjenica i ministrica finansija Milićević govorili su danas nakon sjednice Vlade, a tom prilikom iznijeli su detalje usvojenih strategija.

Novalić ističe kako je u procesu izrade Strategije razvoja FBiH, koja obuhvata period od sedam godina, učestvovalo 470 članova radnih grupa i na radionicama oko 1.400 učesnika svih nivoa vlasti i nevladinog sektora.

Dodaje kako su definisana četiri strateška cilja, a to su ubrzan ekonomski razvoj, zatim resursno efikasan i održiv razvoj, prosperitetan i inkluzivan društveni razvoj, te transparentan, odgovoran i efikasan javni sektor.

“Strategija će opredijeliti rad svih vlada u Federaciji BiH praktično u naredih deset godina”, rekao je Novalić.

Dodao je kako je ovo prvi put da su u strateškom dokumentu izdvojene i aktivne mjere čija realizacija daje značajan efekat na makroekonomske pokazatelje u FBiH.

“Prema procjenama relevantnih međunarodnih i domaćih institucija, potpuna realizacija aktivnih mjera donosi značajan rast GDP-a, koji je osnov za sve druge napretke u našem društvu”, istakao je Novalić.

Vlada je danas također usvojila i Strategiju upravljanja dugom za period 2021.-2023.

Ministrica finansija Milićević kazala je kako je ponosna što je Vlada FBiH u potpunosti i odgovorno sprovela Strategiju upravljanja dugom do 2020. godine. Ona je kazala kako implementacija Strategije razvoja FBiH za period od sedam godina zahtijeva dodatnih 500 miliona KM.

Portfelj duga FBiH zaključno sa 31. decembrom 2020. godine iznosio je 5,823 milijarde KM, od čega 4,982 milijarde vanjskog duga (85,43 posto) i 849,9 miliona unutrašnjeg duga (14,57 posto). Portfelj duga ima prosječnu kamatnu stopu od 1,5 posto.

“Što se tiče valutnog rizika, naš portfelj duga je značajan, odnosno približno 40 posto vanjskog duga je osjetljivo na oscilacije deviznih tečajeva. Najveći naš portfelj je vezan za euro. Imamo fiksni tečaj tako da ugovaranja ostalih kredita nisu preveliki rizik i mi ga ocjenjujemo kao srednji rizik”, naglasila je Milićević.

Dodala je kako u narednom periodu očekuju određene poremećaje, odnosno manje prihode i povećane zahtjeve za aktiviranje zdravstvenih ustanova i ekonomskih društva, kao i održavanje javne potrošnje.

“Ministarstvo finansija radilo je simulacije, odnosno tri mogućnosti strategije upravljanja dugom i sve te tri strategije pokazale su da ćemo moći u periodu od 2021. do 2023, sa vanjskim izvorima od 1,9 milijardi dolara, a to su zaduženja za javna poduzeća, za javne investicije, zaduženja za općine i županije, uspjeti održati rast BDP-a od 2,5 do 3,5 posto”, pojasnila je Milićević.

Kazala je kako trenutno ukupan dug prema BDP-u iznosi 26,4 posto, a sa novom strategijom i svim aktivnostima računaju da će se taj odnos kretati od 31,1 do 31,5 posto.