Najvažniji način rješavanja migrantske krize u BiH je zaštita istočne granice

Vraćanje migranata svojim kućama kroz postizanje sporazuma sa državama iz kojih oni dolaze u Bosnu i Hercegovinu je jedno od rješenja, ali je najvažniji način rješavanja migrantske krize za Bosnu i Hercegovinu kvalitetna zaštita naše istočne granice jer mi jednostavno moramo zaštititi svoju granicu i ne dozvoliti migrantima da ulaze u Bosnu i Hercegovinu, poručio je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Šefik Džaferović, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Naime, Džaferović je govorio o tome da je pored pandemije COVID-19, migrantska kriza jedan od najvećih izazova sa kojim se BiH suočava. S obzirom na najave da se s ljepšim vremenom očekuje novi migrantski val, Džaferović je govorio o tome koliko i šta trebaju kada je migrantska kriza u pitanju učiniti vlasti BiH, a šta EU iz koje oni i dolaze i koja je njihovo krajnje odredište.

“Predsjedništvo Bosne i Hercegovine se opet bavilo jednim pitanjem za koje po Ustavu BiH nema operativnu nadležnost. Ali, bavili smo se jer mi želimo da se bavimo svim mogućim, a pogotovo gorućim pitanjima u BiH. I nadležni smo na kraju krajeva. Zato ne u smislu operativnih nadležnosti, nego jednostavno kao najviši izvršni organ vlasti u Bosni i Hercegovini smo dužni da kažemo, da usmjerimo. Želimo da se bavimo time. I bavili smo se time. Nismo željeli da budemo po strani”, kaže Džaferović.

Na svakoj sjednici Predsjedništva BiH, navodi, imaju informaciju o stanju migracija u Bosni i Hercegovini.

“Usvajali smo i neke vrlo važne i vrlo bitne zaključke i poduzimali neke mjere iz svoje nadležnosti kao što je angažiranje Oružanih snaga Bosne i Hercegovine kako bi se rješavalo pitanje migracijske krize u Bosni i Hercegovini. Jedan od načina rješavanja migrantske krize je naravno zaključivanje sporazuma o readmisiji sa drugim državama. Jer, migrante iz Bosne i Hercegovine možete vraćati njihovim kućama ili zemljama porijekla ukoliko su oni problem za nacionalnu sigurnost imenom i prezimenom i tu nam ne treba nikakav sporazum, ukoliko čine neka druga krivična djela također ne treba nikakav sporazum i ukoliko žele da se vrate”, kaže Džaferović.

– Unaprijeđen odnos sa NATO-om –

Svi drugi migranti, navodi član kolektivnog šefa države, potpadaju pod taj sporazum o readmisiji.

“Dakle, mora se zaključiti ugovor. Čitave su to procedure koje se moraju ispoštovati. Prvo da bi se postigao sporazum, a onda potom i realizirao taj sporazum. Uspjeli smo da iskoristimo jednu posjetu koja je bila planirana Pakistanu. Tamo sam išao na osnovu odluke Predsjedništva BiH. I dobili smo od Pakistana saglasnost da sa tom državom zaključimo sporazum o readmisiji. To je vrlo važna stvar. Predsjedništvo BiH je odobrilo Vijeću ministara BiH da pregovara i sa drugim državama odakle dolaze migranti zaključi sporazume o readmisiji i taj proces je u toku”, naglašava Džaferović.

To je, navodi, samo jedan od načina rješavanja migrantske krize.

“Najvažniji način rješavanja migrantske krize za Bosnu i Hercegovinu je kvalitetna zaštita naše istočne granice. Mi jednostavno moramo zaštititi svoju granicu i ne dozvoliti migrantima da ulaze u Bosnu i Hercegovinu. Migranti ne trebaju Bosni i Hercegovini, oni sami ne žele da ostanu u Bosni i Hercegovini. A, dolaze iz EU, preko Srbije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore u BiH. I onda opet na granici sa EU, u Hrvatskoj je bedem i onda ostaju ovdje u Bosni i Hercegovini”, ističe Džaferović.

Konačno se, kaže, počelo upravljati ili uspostavljati sistem upravljanja migrantskom krizom.

“Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Selmo Cikotić je tu uradio jedan dobar posao. Imao je moju stalnu podršku u tome. I imat će je i dalje. Migrantska kriza pored pandemije je jedan od vrućih krompira kojeg mi sada držimo u svojim rukama i pokušavamo da to pitanje rješavamo. Ključ je zaštita istočne granice i jačanje Granične policije Bosne i Hercegovine i sprečavanje migranata da dolaze u Bosnu i Hercegovinu. Ima tu još jedna stvar. Evropska unija je na neki način stalnim prijemima, odobravanjem azila iz nekih svojih potreba, praktički proizvela tu migrantsku krizu, a onda se uspostavi tvrda granica sa Evropskom unijom, ovdje između Bosne i Hercegovine i Hrvatske i migranti ostaju tu gdje jesu. Imaju dva puta. Ili da ti migranti odu u EU ili da Evropska unija jednostavno kaže da više ne želi migrante i da onda sve te migrante na osnovu sporazuma o readmisiji vrati u njihove zemlje i da novi ne dolaze. To je jedini način kako je moguće zaustaviti migrantsku krizu”, stava je Džaferović.

S obzirom da su se pojavila brojna sporenja da li je Komisija za saradnju sa NATO-om isto što i ona za integraciju u taj savez, a da se čini kako svako zavisno sa koje se strane gleda prvenstveno u entitetu RS iz toga želi profitirati, jedni da se zaustavlja put članstva, a drugi pak da je on odobren, s Džaferovićem smo razgovarali i o tome šta je od svega ovoga najvažnije za državu BiH.

“Mnogo sam puta do sada nakon što smo usvojili Program reformi, u novembru 2019. godine jasno rekao – ne želim uopće da politiziram o tom pitanju. Ne želim uopće da vodim bilo kakvu javnu raspravu o toj temi. Ne želim da jednostavno podgrijavam atmosferu. Meni je važno da je Bosna i Hercegovina očuvala svoj NATO put, da Bosna i Hercegovina nije otišla niti jedan korak unazad u odnosu na dostignuti stepen NATO integracije i odnosa sa NATO savezom”, navodi Džaferović.

Njemu je, kaže, važno da je ispoštovan Zakon o odbrani Bosne i Hercegovine, odluka Predsjedništva BiH o zahtjevu za MAP iz 2009. godine i odluka Predsjedništva BiH iz 2019. godine kada je usvojen Program reformi.

“To je za mene najvažnija stvar. Mi smo unaprijedili svoj odnos sa NATO-om u interesu Bosne i Hercegovine, svih njenih dijelova i svih njenih naroda. Niko tu nije gubitnik, svi su dobitnici. Drugi mogu da govore šta god hoće, kako god hoće. Evo neka ozbiljan analitičar pogleda sve to skupa i sasvim je sigurno da će doći do ovog odgovora koji ja dajem. Meni nije cilj bilo kakva isprazna rasprava. Cilj mi je pozicija Bosne i Hercegovine i njen napredak, a mislim da smo to postigli”, stava je Džaferović.

– Kandidatski status BiH u EU polovinom godine –

S obzirom da se sporo realizuje provedba preporuka iz Mišljenja Evropske komisije kada su u pitanju obaveze BiH s Džaferovićem smo razgovarali i o tome možemo li očekivati ove godine kandidatski status BiH u EU ili će proces i dalje biti usporen.

“Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je još početkom 2020. godine deblokiralo evropski put BiH. Imali smo blokadu institucija Bosne i Hercegovine nakon odluke Ustavnog suda BiH. Bila je to jedna arogantna blokada institucija BiH nakon jedne normalne odluke Ustavnog suda BiH. Normalno je bilo poštovati te odluke, a radi se o odluci o poljoprivrednom zemljištu. Kao odgovor na to nastupila je jedna arogantna i bezobrazna blokada institucija Bosne i Hercegovine. Mi smo u Predsjedništvu BiH početkom 2020. godine poveli jednu aktivnost kojom smo prije svega deblokirali rad institucija BiH kroz raspravu o realizaciji 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije”, kaže Džaferović.

Napravili su, kaže, jedan plan i usvojili neke zaključke.

“To smo dostavili Vijeću ministara BiH i taj put je deblokiran. Mi smo do sada uspjeli da riješimo nekoliko obaveza iz Mišljenja Evropske komisije. Kao predsjedavajući Predsjedništva BiH u to vrijeme sam dobio poziv da putujem u Bruxelles. Rekao sam da želim da ide kompletno Predsjedništvo BiH u Bruxelles. I zaista smo putovali u kompletnom sastavu. Bili smo dva puta u Bruxellesu, koncem septembra i početkom oktobra 2020. godine. Imali smo tada sastanak sa svim zvaničnicima Evropske unije i tada smo na sastanku sa evropskim komesarom za susjedsku politiku i proširenje Oliverom Varhelyijem obaviješteni o ekonomsko-investicijskom planu za Zapadni Balkan. Obaviješteni smo i da ako Bosna i Hercegovina bude predano radila na ispunjavanju obaveza iz Mišljenja Evropske komisije da sredinom 2021. godine možemo očekivati kandidatski status Bosne i Hercegovine u EU. Sve što želim da vidim jeste to da institucije koje su nadležne za usvajanje zakona, strategija, politika to urade kako bismo sredinom ove godine dobili kandidatski status. Dakle, do nas je sada u BiH”, kaže Džaferović.

U međuvremenu je, navodi, riješeno jedno vrlo važno pitanje kada se radi o Zapadnom Balkanu, a to je pitanje ekonomske saradnje i ukupne komunikacijske povezanosti svih šest država Zapadnog Balkana koje su aspiranti za članstvo u EU.

“Ranije se puno govorilo o “Malom Schengenu”, Sjeverna Makedonija, Srbija i Albanija su već pravile određene aranžmane. U to je bila pozivana i Bosna i Hercegovina i ostale države Zapadnog Balkana. Mi smo sačekali jednu inicijativu toga tipa, koja je došla u okviru Berlinskog procesa, koja je došla iz Bruxellesa, iz EU i 10. novembra prošle godine u Sofiji smo pristupili tom programu jače ekonomske i infrastrukturne povezanosti svih država Zapadnog Balkana. Cilj je da se olakša promet roba preko graničnih prelaza, da se bitno smanji vrijeme čekanja, kao i da se ljudima omogući kretanje samo sa ličnim kartama, bez pasoša. Tu je i niz drugih pitanja kao što je saradnja u infrastrukturnoj povezanosti. Stoga očekujem da ta inicijativa uzme svoj zamah”, navodi Džaferović.

Tijela koja su nadležna za njeno provođenje su, kaže, Vijeće za regionalnu saradnju (RCC) koji ima sjedište u Sarajevu kada su u pitanju administrativne stvari, a kada je u pitanju ekonomija onda je to CEFTA koja ima sjedište u Bruxellesu.

“Dakle, to je otprilike ono što je do sada urađeno kada je u pitanju evropski put BiH. Predsjedništvo BiH ima tu svoje ozbiljne nadležnosti. Niti jedan ovaj sporazum ne bi mogao biti zaključen da Predsjedništvo BiH nije dalo saglasnost. Mislim da smo vrlo promtno djelovali iz samog Predsjedništva BiH. Volio bih da su to radile i druge institucije”, ističe Džaferović.

– Bh. reakcija na pandemiju ipak bila dobra –

Kao primjer navodi sporazum o readmisiji sa Pakistanom.

“Mi smo za jedan dan prihvatili sporazum o readmisiji sa Pakistanom. Isti dan je to završeno. Otišli smo u Pakistan, ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić je potpisao sa njihovim ministrom taj sporazum. To je bilo početkom novembra 2020. godine, vratili se u BiH, a tek neki dan je taj sporazum odobren od Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Dakle, radi se o vrlo hitnoj stvari. I mogle su institucije mnogo brže da postupaju, da se ne gubi bespotrebno vrijeme od neka dva do tri mjeseca. Nama je svaki dan bitan, a kamoli sedmice i mjeseci”, poručuje Džaferović.

S obzirom da je i BiH kao i region, Evropa ali i ostatak svijeta suočen sa pandemijom COVID-19 Džaferović je govorio i o tome šta vlasti BiH treba da učine kako bi se taj problem lakše prebrodio kada je u pitanju privreda, posebno mala i srednja preduzeća kako ne bi došlo do daljnjeg smanjenja broja radnih mjesta.

“Nažalost u dosadašnjem toku pandemije došlo je do smanjenja broja radnih mjesta u Bosni i Hercegovini. Ali, to ni izbliza nije kao što je to u nekim drugim državama. Rekao bih da je Bosna i Hercegovina kada je taj segment u pitanju ipak, prošla nešto bolje nego druge države iako smo imali potpunu obustavu prvih mjeseci pandemije. Kada pogledamo bruto društveni proizvod za prošlu godinu i kada se uporedi sa bruto društvenim proizvodom 2019. vidjet će se da to nisu velika odstupanja. Kada je u pitanju gubitak radnih mjesta u jednom trenutku smo imali negdje više od 20 hiljada izgubljenih radnih mjesta, pa je to onda spalo na nekih 13 hiljada radnih mjesta”, rekao je Džaferović.

Mjere, navodi, koje je poduzimalo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, entitetske vlade, su pomogle da taj pad ne bude onakav kakav bi mogao da bude kada uslijedi potpuni zastoj, kada sve stane i kada se sve zatvori.

“Naravno, ima kritičara koji kažu da je moglo bolje. Naravno da je moglo bolje. Uvijek može bolje. Uvijek može više. Mi ovakvi kakvi jesmo, ovakvi kako smo uređeni, kada sa jednog mjesta nemate mogućnost da vodite ekonomsko-socijalnu politiku u cijeloj državi, kada je to fragmentirano onda naravno to daje i nešto lošije rezultate od onih kakvi bi mogli da budu. Ali, generalno gledano mislim da se Bosna i Hercegovina dobro nosila s tim aspektom pandemije. Volio bih da je na nivou Vijeća ministara BiH bilo više akcije koja bi značila koordiniranje, upravljanje krizom kako u pogledu zdravstvenog aspekta pandemije, tako i u pogledu ekonomskog aspekta pandemije”, smatra Džaferović.

S obzirom da kao članovi kolektivnog šefa države sredinom marta putuju u Tursku gdje će imati priliku da se susretnu sa turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom Džaferović je govorio i o tome šta će biti glavne teme razgovora i koja su očekivanja kada je u pitanju saradnja BiH i Turske u narednom periodu.

“Republika Turska i Bosna i Hercegovina imaju izvanredne prijateljske odnose i saradnju. Mi ćemo nastaviti da izgrađujemo naše odnose u tom smjeru i u tom pravcu. Republika Turska je važna svjetska država. Ona je važan stabilizirajući faktor i na Zapadnom Balkanu. Ona ima dobre odnose sa svim državama Zapadnog Balkana i svakako da je to važno i za nas ovdje u Bosni i Hercegovini. Ono što je vezano za ovu posjetu jesu zapravo dva pitanja. Mnogo je pitanja, ali dva su najvažnija. Jedan je saradnja u oblasti infrastrukture i moguće zaključivanje okvirnog sporazuma između dvije države oko izgradnje autoputa Sarajevo-Beograd-Sarajevo. Drugo pitanje je pitanje razvijanja i korištenja efekata iz Sporazuma o slobodnoj trgovini kojeg smo 2019. godine zaključili u Ankari”, kaže Džaferović.

On je, navodi, ratificiran u oba parlamenta, obje države tako da Bosna i Hercegovina iz toga očekuje značajne benefite.

“To zato što je to sporazum kojeg Turska ima gotovo jedino sa BiH. Mislim da postoji još samo jedna država na svijetu kojoj je Turska dala takve olakšice u režimu trgovine kao što je to dala Bosni i Hercegovini. Mi to treba dobro da iskoristimo. O tome će biti riječi. Naravno i o brojnim drugim temama, ali ovo su dvije glavne teme”, naglasio je Džaferović.

– Obim trgovinske razmjene sa Turskom podići na milijardu dolara –

Govorio je i o tome koliko je važna realizacija projekta izgradnje autoputa Sarajevo-Beograd i koliko bi on pomogao u boljoj komunikaciji BiH sa jugoistočnom Evropom.

“Važno je da što prije dobijemo autoput Sarajevo-Beograd. On ima svoje značenje i u toj brzoj i bližoj povezanosti sa istočnim susjedstvom, ali ima svoje značenje i u širem, regionalnom, rekao bih i evropskom kontekstu. Jer, kada se izgradi taj autoput u oba smjera i prema sjeveru Bosne i Hercegovine i prema jugu ili jugoistoku Bosne i Hercegovine skratila bi se veza između zapadne Evrope i našeg istočnog susjedstva i da idemo dalje, jugoistočne Evrope za nekih najmanje 170 do 180 kilometara. Bosna i Hercegovina je tako pozicionirana, da bi se putovalo po toj takozvanoj dijagonali, a ne bi se obilazilo postojećim putevima. To je svakako ogromna korist i za Bosnu i Hercegovinu i za širi region, pa i za Evropu. Da ne govorimo šta taj autoput znači kada je u pitanju saradnja u regionu Zapadnog Balkana, kada su u pitanju odnosi između država. On ima jedno svoje vrlo, vrlo široko značenje i mi ga iz Bosne i Hercegovine podržavamo”, kaže Džaferović.

Među njima u Predsjedništvu BiH, kaže, a smatra i kod svih drugih političkih aktera u BiH ne postoji prijepor bilo koje vrste kada je u pitanju izgradnja tog autoputa.

“Znamo da je i Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH prije nekoliko godina razmatrao to pitanje. Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH je zapravo odredio trasu autoputa koja ide prema sjeveru. Kasnije smo mi u Predsjedništvu BiH pred posjetu Republici Turskoj koja je bila početkom maja 2019. godine zajedno sa državnim i entitetskim strukturama definirali kompletnu trasu – i ovu koja ide prema sjeveru, odnosno sjeveroistoku Bosne i Hercegovine i ovu koja ide prema jugoistoku Bosne i Hercegovine”, kaže Džaferović.

Govorio je i o tome koliko nove odredbe Sporazuma o slobodnoj trgovini BiH sa Turskom mogu donijeti u smislu unapređenja privredne saradnje i u kojim oblastima.

“Ugovor o slobodnoj trgovini ne govori samo o kvotama mesa. On je mnogo šire postavljen. On ima za cilj da našu trgovinsku razmjenu digne na nekih milijardu dolara godišnje. Nije to nedostižan cilj. Jer, sada već imamo ukupan obim razmjene na nivou oko 750 miliona dolara. Može to da ide i više od jedne milijarde dolara. Želimo da imamo jednu mnogo intenzivniju robnu i trgovinsku razmjenu između Bosne i Hercegovine i Turske. Osim toga, kada govorimo o kvotama mesa Turska je i ranije pomagala Bosnu i Hercegovinu. Davala je namjenske kredite za izgradnju farmi preko svojih banaka koje ima u Bosni i Hercegovini. Posebno je to značajno za povratnička mjesta. I to nije na najbolji način iskorišteno. Gledat ćemo kako da to sada na najbolji mogući način iskoristimo. Mene u svemu tome najviše interesiraju povratničke sredine kako bi ljudi koji su se vratili mogli da obrađuju svoju zemlju, mogli da privređuju, da proizvode, da uzgajaju stoku, da se na taj način dolazi do mogućnosti da se vrši prodaja Republici Turskoj”, rekao je Džaferović.

Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.