Napadi Huta na komercijalne brodove u Crvenom moru prisiljavaju kompanije da koriste alternativne rute
Huti u Jemenu, koje podržava Iran, značajno su se umiješali u sukob u Pojasu Gaze koji je sedmicama meta izraelskih napada

Napadi Huta na komercijalne brodove u Crvenom moru prisiljavaju logističke kompanije da koriste alternativne rute, povećavajući rokove isporuke, ali i odgađajući dostave, javlja Anadolu.
Huti u Jemenu, koje podržava Iran, značajno su se umiješali u sukob u Pojasu Gaze koji je sedmicama meta izraelskih napada.
Grupa je upozorila da će napasti sve brodove za Izrael u Crvenom moru, jednoj od najčešće korištenih morskih ruta u svijetu za isporuke nafte i goriva, s ciljem podrške Palestincima koji se suočavaju s izraelskom agresijom u Gazi.
Obustavljajući aktivnosti na Crvenom moru, mnoge kompanije morale su preusmjeriti brodove na jug, što znači najmanje dodatnih deset dana plovidbe i dodatne troškove dok plove Rtom dobre nade, gdje su cijene dostave porasle za 15 posto oko južnog vrha Afrike.
Najveća svjetska kontejnerska kompanija Mediterranean Shipping Company (MSC) u vlasništvu Italije i Švicarske, brodar Maersk sa sjedištem u Danskoj, njemački brodar Hapag-Lloyd, francuski špediter CMA CGM i japanski kontejnerski konglomerat Ocean Network Express (ONE) nalaze se među kompanijama koje su obustavile sve plovidbe u Crvenom moru.
Prema američkoj Energetskoj informacijskoj agenciji (EIA), isporuke nafte tom rutom činile su 12 posto ukupne nafte kojom se trguje na moru u prvoj polovini 2023. godine, a isporuke ukapljenog prirodnog plina (LNG) činile su osam posto svjetske trgovine LNG-om.
Cijene nafte su ove sedmice porasle, a naftom Brent se ponovo trgovalo preko 80 dolara po barelu.
– Preusmjeravanja brodova i kašnjenja –
Trevor Heaver, profesor emeritus na studijama transporta na Poslovnoj školi Sauder na Univerzitetu British Columbia, rekao je da bi promjena u brodskim rutama izazvala trenutna kašnjenja u lancima snabdijevanja.
Posljedice će prvo utjecati na Evropu i Aziju, ali će povećati troškove dostave i brzo smanjiti pouzdanost širom svijeta, kazao je Heaver.
“Što duže traje skretanje broda, to će povećanje troškova biti veće”, rekao je ovaj ugledni profesor sa sjedištem u Vancouveru.
– Pitanje sigurnosti –
Jack Kennedy, pomoćnik direktora za istraživanje i analizu u S&P Global, rekao je da se će napadi Huta vjerovatno nastaviti na međunarodne brodove, bez obzira na njihovu povezanost s Izraelom.
“Vojna podrška brodarstvu tek treba biti potvrđena, ali bi se vjerovatno mogla sastojati od država članica NATO-a uz određenu podršku regionalnih saveznika”, rekao je Kennedy.
Napadi su također doveli do međunarodnog odgovora, a Sjedinjene Američke Države (SAD) su u ponedjeljak najavile formiranje multinacionalne misije kako bi se suprotstavili Hutima.
Američki ministar odbrane Lloyd Austin je kazao da su napadi ugrozili slobodan protok trgovine, ugrozili nedužne pomorce, čime je, kako je rekao, prekršeno međunarodno pravo.
Egipatski ministar vanjskih poslova Sameh Shoukry rekao je u četvrtak da će Kairo nastaviti koordinaciju s partnerima o slobodi plovidbe kroz Crveno more.
Shoukry je na zajedničkoj konferenciji za novinare s britanskim kolegom Davidom Cameronom u Kairu rekao da primorske zemlje imaju trajnu odgovornost da zaštite Crveno more.
Cameron je poručio da Velika Britanija i saveznici neće tolerisati prijetnje pomorskoj sigurnosti u Crvenom moru.
Evropska unija (EU) će također dati doprinos pomorskoj koaliciji koju predvodi SAD.
– Roba široke potrošnje na udaru –
Više od 300 vrsta industrijske robe i 6.000 proizvoda, što predstavlja 14,8 posto ukupnog uvoza u Evropu, Bliski Istok i Sjevernu Afriku, otpremljeno je iz Azije i Perzijskog zaljeva morskim putem – najkraćim putem koji prolazi kroz Crveno more. To uključuje 21,5 posto rafinirane nafte i 13,1 posto sirove nafte.
Chris Rogers, direktor za istraživanje u S&P-u, rekao je da bi automobilska industrija mogla biti posebno pogođena.
“Samo 8,6 posto ukupnog uvoza iz Azije/Zaljeva dolazi iz Evrope/MENA preko mora, iako bi se automobilska industrija mogla suočiti s ogromnim utjecajem s 41,3 posto vozila i 20,8 posto isporuka dijelova na toj ruti”, kazao je Rogers.
Pošiljke kvarljive robe, poput svinjetine i mliječnih proizvoda, možda neće moći izdržati duže rute, dodao je.
Rogers je naglasio da će se ipak roba široke potrošnje suočiti s najvećim utjecajem.
“Takođe je važno razlikovati kratkoročni šok od dugoročnog prestrojavanja”, kazao je.
– Tranzit preko Rta dobre –
Istakao je da tranzit preko Rta dobre nade znači najmanje dodatnih deset dana i preko 15 posto troškova za isporuku.
“Kopnene pošiljke željeznicom zahtijevaju prelazak preko Rusije, dok transport od Zaljeva do Izraela može nadoknaditi samo oko tri posto isporuke”, kazao je ovaj stručnjak.
Činjenica da je promet brodova kroz Panamski kanal već ograničen prisiljava sve više brodova da koriste rute ili strategije pretovara kod Rta dobre nade.
Rt dobre nade je vrlo uočljiv rt u blizini najjužnijeg vrha Afrike.
Grupa Huti je u više navrata prijetila da će gađati brodove u vlasništvu ili kojima upravljaju izraelske kompanije, “u znak solidarnosti s Palestinom”, i pozvala zemlje da povuku svoje građane koji rade u posadama ovih brodova.