[ad_1]
Srpsko narodno vijeće (SNV) u prostorijama “Arhiva Srba u Hrvatskoj” predstavilo je svoj redoviti Godišnji izvještaj o svim pojavama govora mržnje i nasilja prema Srbima za 2020. godinu, javlja Anadolu Agency (AA).
Zabilježeni su fizički napadi, verbalne prijetnje, uništavanje imovine, onemogućavanje uživanja vlastite imovine, sve to izazvano netrpeljivošću prema etničkoj, srpskoj pripadnosti zabilježeno je i prošle godine. Broj napada u 2020. godini nešto je manji od takvih događaja zabilježenih u 2019. Upozorava se kako je zabrinjavajuće da je reakcija državnih tijela i dalje u pojedinim slučajevima spora i neodgovarajuća.
Predsjednik SNV-a Milorad Pupovac naglasio je kako je obilježavanje javnih prostora ustaškim znakovljem postalo uobičajeno, te kako je prema ustaškom pozdravu “Za dom spremni” na snazi dvostruka sudska praksa.
Pupovac je ocijenio kako su u ovom slučaju hrvatski sudovi izloženi različitim pritiscima, ili javnog mnijenja, politike ili pak vjerskih institucija. Upozorio je na važnost jačanja ustavnog patriotizma koji omogućava jednaka prava svim građanima, a ne etničkog patriotizma, a pri tome je ključna uloga obrazovanja i medija, kazao je Pupovac.
Nekultura, netolerancija i mržnja tri su zabrinjavajuća tipa govora koja se šire našim društvom kad su u pitanju bilo koje vrste razlika, oprečnih stavova ili identitetskih obilježja”, kazao je Pupovac.
Broj fizičkih sukoba izazvan nacionalnim porijeklom u Vukovaru je povećan tijekom cijele godine, navodi se u biltenu. Napadaju se građani srpske nacionalnosti i pripadnici navijačkih skupina, Gradsko vijeće Vukovara odbilo je proširiti prava Srba, odnosno uvesti dvojezičnost i dvopismenost.
Grafitima se poziva na likvidaciju Srba kao kolektiviteta, ustaško znakovlje i govor mržnje sve učestaliji su na javnim prostorima u Dalmaciji, u Zagrebu, dijelom u Slavoniji.
Zabilježen je nešto manji broj ovakvih slučajeva na sportskim manifestacijama, ali uzrok tome je epidemija koronavirusa, naveo je autor Tihomir Ponoš iz SNV-a.
Političke predstavnike Srba u Hrvatskoj pokušava se prikazati kao “vladare iz sjene”.
Diskriminacija i zanemarivanje siromašnih krajeva u kojima žive Srbi se nastavila, loše ceste, vodoopskrba i reelektrifikacija sela nisu sanirani, naselja nemaju signal za mobitel.
Nije riješeno pitanje registriranje škola u kojima se nastava u cijelosti izvodi na srpskom jeziku i ćirilici.
Na snazi je ostao povijesni revizionizam i negacionizam, minorizacija broja žrtava jasenovačkog logora, veličanje ustaškog režima te uništavanje spomenika antifašističkoj borbi, navodi se.
Ponoš je kazao kako su žrtve govora mržnje u Hrvatskoj ne samo Srbi, kao pripadnici najveće nacionalne manjine, te pripadnici etničkih manjina, nego i članovi navijačkih skupina pa i policajci.
“Govor mržnje ukorijenjen je u hrvatskom društvu ne samo prema Srbima, nego i prema drugim manjinama koje ne moraju biti samo etničke”, zaključio je Ponoš.
Ponoš je upozorio kako je potres na Baniji ipak pokazao postojanje solidarnosti među građanima, bez obzira na nacionalnu pripadnost, ocijenivši to ipak postojanjem zaloga za umjereni optimizam.
Istaknuto je kako se pozitivan iskorak bilježi u kulturi sjećanja i naporu stvaranja povoljnijeg ozračja u društvu. Poduzeta su četiri važna koraka: obilježavanje godišnjice Oluje u Kninu, godišnjice stradanja srpskih civila u Gruborima i Plavnu i Varivodama te Dan sjećanja na žrtve Škabrnje i Vukovara, pri čemu su najviši državni dužnosnici poslali poruke uvažavanja i tolerancije, naveo je Ponoš.
Godišnji izvještaj je rezultat rada SNV-a koji je pratio i bilježio sve oblike mržnje i nasilja u 2020. godine.
[ad_2]
Source link
#Nastavak #govora #mržnje #nasilja #prema #Srbima #godini
