Ne zaboraviti hrvatske dijalekte kao važnu sastavnicu jezika

Hrvatski PEN centar održao je tribinu povodom Dana materinskoga jezika pod nazivom “Odumire li hrvatski jezik?” na kojem je posebno ukazano na važnost pravilnog pisanja i govorenja u javnosti, javlja Anadolu Agency (AA).

Tribinom “Odumire li hrvatski jezik” želi se ukazati na važnost očuvanja jezičnih prava i na poštivanja jezičnih različitosti, a moderatorica tribine Vjera Balen-Heidl u uvodu je citirala hrvatskog književnika Miroslava Krležu riječima napisanima u autobiografskoj prozi 1942. godine, kojima upozorava kako hrvatski jezik “treba rasturčiti, raznjemčiti i rastalijančiti”.

Lingvist i dijalektolog Željko Jozić s Hrvatskoj instituta za jezik i jezikoslovlje referirao se na naslov tribine “Odumire li hrvatski jezik” te ustvrdio kako hrvatski jezik ne odumire.

Jozić je upozorio na postojanje nepovjerenja starijih generacija prema mlađima zbog sve više prisutnog korištenja engleskog jezika, anglizama u komunikaciji, te dodao kako to nije nikakva novotarija jer je u posljednja dva stoljeća bilo sličnih situacija kada su popularni u Hrvatskoj bili francuski ili njemački.

“Govornici hrvatskog jezika jako vole hrvatski jezik i jako im je stalo do njega, do njegove pravilne uporabe, što je jedan od fenomena koji je specifičan u odnosu na brojne druge govornike stranih jezika. Govornici hrvatskoga jezika griješe, ali i traže pomoć i način kako da te pogreške isprave”, poručio je Jozić.

Kao najbolji način ispravljanja jezičnih pogrešaka, Jozić je naveo čitanje književnih djela, ali dodao je kako se hrvatski jezik sastoji i od dijalekata, narodnih govora i od organskih idioma, koji supostoji jednako koliko u gramatikama, pravopisima i rječnicima.

Uz učenje hrvatskog standardnog jezika, važno je ne zaboraviti hrvatske dijalekte kao važnu sastavnicu jezika, poručuje.

Jozić je istaknuo kako je na internetu dostupan Hrvatski školski rječnik sa 80.000 riječi na adresi rjecnik.hr, zatim adresa gramatika.hr, kao i jezični savjetnik sa preko 500 dostupnih savjeta objedinjenih na domeni jezik.hr.

Jozić je naglasio kako je Hrvatski institut za jezik i jezikoslovlje među prvima na svijetu objavio cjelokupni pojmovnik vezan uz pandemiju koronavirusa.

Hrvatska jezikoslovka, znanstvenica i književnica Nives Opačić navela je kako je u svrhu bolje medijske pismenosti, u suradnji s Jasminom Nikić, objavila knjižicu sa 130 najčešćih jezičnih pogrešaka koje se pojavljuju na televiziji.

“Ako na televizijskom ekranu bježi ‘pobjedili su’ i ‘pobijeda’, pitam se tko piše te tekstove, ali izgleda kao da su ti markirali sa svih satova iz osnovne i srednje škole. Oni koji pišu za javnost, trebali bi provjeriti što i kako to pišu, što se može provjeriti uz pomoć rječnika i pravopisa, no vrlo malo ljudi provjerava to što piše, a pogotovo to što se govori, jer govor gotovo da više i nema provjere. Kada bi se to provjeravalo, vjerujem da bi jezična kultura bila viša”, poručila je Opačić.

Prije osam godina, 2014. godine, Hrvatski institut za jezik i jezikoslovlje datum 21. veljače, Dan materinskog jezika, proglasio je prvim danom Mjeseca hrvatskog jezika koji završava sa 17. ožujkom, danom objave Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga jezika.

Međunarodni dan materinskog jezika obilježava se na inicijativu Glavne skupštine UNESCO-a od 2000. godine, na inicijativu Bangladeša, s ciljem njege i razvoja materinskog jezika uz priznavanje različitosti i višejezičnosti.

Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.