Negiranje genocida od sutra kažnjivo

Dopune Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, kojom je visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko uveo zabranu negiranja genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih pravomoćnim presudama nadležnih međunarodnih i domaćih sudova, zvanično su objavljene u Službenom listu BiH, prenosi Anadolu Agency (AA).

Ranije je objavljeno da Zakon stupa na snagu osam dana od dana objave na službenoj internetskoj stranici Ureda visokog predstavnika ili jedan dan od dana objave u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”, koji god od tih dana nastupi ranije.

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko, koristeći svoje ovlasti, donio je ranije ovog mjeseca dopunu Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, kojom je uveo zabranu negiranja genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih pravomoćnim presudama nadležnih međunarodnih i domaćih sudova.

“Ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom u skladu s Poveljom Međunarodnog vojnog suda pridruženom uz Londonski sporazum od 8. kolovoza/augusta 1945. ili Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju ili Međunarodnog kaznenog suda ili suda u Bosni i Hercegovini, a usmjereno je protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve skupine osoba ili člana takve skupine, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina”, navedeno je ranije uz ostalo u dopuni Krivičnog zakona BiH, koju je potpisao Inzko, objavljenoj na web-stranici Ureda visokog predstavnika u BiH.

Kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine predviđena je za javno podstrekavanje na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost.

Najmanje godinu dana zatvora, shodno dopunama Krivičnog zakona BiH, bit će moguće izreći i zbog javnog distribuiranja letaka, slika ili drugih materijala u vezi s navedenim krivičnim djelima. Ako su ona počinjena na način kojim se remeti javni red i mir, zatim ima karakter prijetnje, zlostavljjauće je ili uvredljivo, počinitelju prijeti kazna od najmanje tri godine zatvora.

“Ko dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik ili bilo kakvu privilegiju ili slično osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili imenuje javni objekt kao što je ulica, trg, park, most, institucija, ustanova, općina ili grad, naselje i naseljeno mjesto, ili slično, ili registrira naziv po ili prema osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili bilo na koji način veliča osobu osuđenu pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine”, navedeno je u odluci visokog predstavnika o dopunu Krivičnog zakona BiH.

Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.