Nova ekspedicija Explorera: Japanski način istraživanja utjecaja šume i dendroflore na zdravlje čovjeka kroz bh. šume

Udruženje za upoznavanje i istraživanje kulturnih i prirodnih rijetkosti Explorer Sarajevo je neprofitno naučnoistraživačko udruženje osnovano osamdesetih godina prošlog stoljeća, među prvim udruženjima bivše Jugoslavije tog tipa.

Udruženje se bavi isključivo naučnoistraživačkim radom, organizovanjem naučnoistraživačkih, odnosno novinarskoistraživačkih ekspedicija sa naglaskom na istraživanja kulturnih i prirodnih rijetkosti u zemlji i svijetu.

U hronici Udruženja EXPLORER ostale su zabilježene brojne naučno-istraživačke i novinarske ekspedicije, koje su proteklih decenija izazivale pažnju bivše jugoslovenske i bosanske javnosti i medija.

Neke od njih su Put del Mare obalom Mediterana od Port Saida do Istanbula, Egipat, Palestina, Izrael, Libanon, Sirija, Turska, Filipini, Jerusalem, Iran, Saudijska Arabija, Hong Kong, Indija, Kašmir, Pakistan, otočje Galapagos, Papua Nova Gvineja, Meksiko i Jukatan, Peru, Bolivija, Čile, Uskršnji otok, Francuska Polinezija, Melanezija, Mikronezija, Indonezija…

Adi Krdžalić advokat, koji proučava običajno pravo zaostalih zajednica član je Udruženja Explorer iz Sarajeva koje je osnovano i aktivno više od trideset i pet godina od čuvenih bosanskohercegovačkih istraživača kao što su Ahmed Bosnić, Enver Imamović, Josip Svoboda, Boris Kovačević I drugih.

“U kontinuitetu vršimo naučnoistraživačke ekspedicije širom svijeta. Zbog pandimije koronavirusa iskoristili smo ovaj vremenski period da istražimo ono što možemo istražiti. Riječ je o jednoj našoj staroj temi za koju se vise od godinu dana pripremamo ne samo mi iz udruženja nego i vanjski suradnici. Naše istraživanje temelji se na jednom najnovijem japanskom istraživanju, a koje se odnosi na ulogu četinara, odnosno uopšte šumske dendroflore na zdravlje čovjeka. O tome se vrlo malo zna. Današnja nauka se bazira na istraživanju o čistom zraku, međutim to je samo jedan dio studije koji ćemo mi pokušati da istražimo na području Bosne I Hercegovine”, kaže u razgovoru za Anadolu Agency (AA) Krdžalić.

Ističe da su upravo na bazi jednog specifičnog istraživanja u Japanu došli do tih naučnika koji su taj dio istraživanja usavršili na svjetskom nivou, a poznato je da Japan kao država gaji kult šume.

“Za razliku od Bosne i Hercegovine gdje se šuma sama obnavlja, u Japanu oni sade šumu, a to je i dio naše misije da dokažemo uticaj uopšte šumske dendroflore na zdravlje čovjeka u našoj zemlji. Dobili smo sofisticiranu opremu, mjerit ćemo konkretno uticaj hemijskih supstanci – fitoncida tj. njihovoj ulozi na povečanju takozvanih NK- ćelija koje naš organizam posjeduje. To su najjače ćelije koje čovjek posjeduje I koje imaju defanzivnu ulogu u gotovo svim oboljenjima. Između ostalog radićemo i istraživanje starosti naših šuma. Posjedujemo uređaje koji mogu ustanoviti starost debla I do nekoliko hiljada godina”, istakao je Krdžalić.

Ekspediciju kaže čine profesor doktor emeritus Enver Imamović, novinar i publicista Ahmed Bosnić, filolog i poliglot Josip Svoboda, čovjek koji je prvi boravio među narodima Hunza inače poznatim kao najdugovječnijim narodima u svijetu, koji žive preko sto dvadeset godina i više. Tus su i producent Sami Abadan i naš najnoviji član Yunus Demirbaš, dron-operator I fotograf.

“Ekspedicija će se odvijati prema uputama japanskih stručnjaka u period kada se priroda budi, odbosno od maja do septembra. U tom se periodu u bosanskohercegovačkim šumama, kojih ima pedeset i sedam odsto od ukupnog zemljišta, dešavaju ti čudesni procesi koje ćemo mi pokušati da istražimo. Kada završimo sa tim eksperimentom, uradit ćemo i naše ljekarske nalaze krvi prije i poslije kako bi utvrdili aktivnosti NK-ćelije što ćemo objaviti na kraju i u našem dokumentarnom filmu” kaže Krdžalić.

Ahmed Bosnić čitav svoj životni vijek posvetio je istraživačkom novinarstvu, a publikovao je to sve kroz vise od pedeset knjiga i desetke dokumentarnih filmova. Svoja istraživanja kao mladi novinar sarajevskog Oslobođenja u bivšoj Jugoslaviji ostvario je kroz Explorer sa svojim prijateljima suradnicima, iako danas u mirovini nastavlja jednako sa istim elanom istraživanja diljem svijeta.

O najnovijoj ekspediciji Explorera u BiH za AA Bosnić kaže:

“Nakon trideset i pet godina lutanja po svijetu članovi ekspedicije Explorer našli su se u centru Bosne I Hercegovine na Vlašiću. Moji prijatelji i ja u proteklim godinama obišli smo gotovo sve šume svijeta, Bili smo u prašumama Amazona, bili smo u kišnim šumama Bornea, Papue Nove Gvineje, bili smo u Mikroneziji na otocima na koji ljudska noga još nije stizala. Naša iskustva sa šumama I prirodom naše planete gotovo da su potpuna. Sada smo ovdje da bi smo istražili I dokazali da zapravo ono što Bosna i Hercegovina ima da to malo koja zemlja na ovoj planeti posjeduje. Naš je cilj da gledaocima u dokumentarnom serijalu predstavimo “zelenu” Bosnu i Hercegovinu, njenu prirodu, a njena priroda zaista zaslužuje jedno opšte znanstveno istraživanje”, navodi Bosnić.

Krenut će kaže sa Vlašićem, a zapravo možda završe na Perućici, a možda u šumama između Glamoča i Grahova, za koje mnogi smatraju da su šume koje pamte neka vremena od prije tri stotine ili četiri stotine godina, vrijeme kada se bosna nazivala “tera incognito” – nepoznata zemlja u Evropi.

“Naš cilj je da sve to približimo gledaocima u Bosni i Hercegovini i da zainteresiramo sve one koji smatraju da zapravo priroda Bosne i Hercegovine zaslužuje mnogo bolji tretman i veću pažnju nego što joj danas pridajemo”, kaže Bosnić.

Emeritus profesor doktor Enver Imamović, historičar i arheolog i jedan je od osnivača ovog Udruženja Explorer stalni je član ekspedicija Explorera koja je širom svijeta putovala i dokumentovala svoj rad.

Na Vlašiću dr. Imamović za Anadolu Agency govorio je o svojoj ulozi u misijama Explorera.

“Ovdje je riječ o naučnoistraživačkoj ekspediciji koja širom svijeta istražuje kulturno-historijske i prirodne rijetkosti. U toj ekspediciji kao član ja imam ulogu da istražujem događaje i materijalnu kulturu iz prošlosti. Mi ustvari pokušavamo da posjetimo neistražene dijelove svijeta, a koji su poznati kao kolijevka ljudske civilizacije. I dok moje kolege istražuju svoj dio posla, ja kao historičar I arheolog imam jako puno posla, jer nema ni jednog pedlja na zemaljskoj kugli koji nema ostataka iz prošlosti. Da li je to petnaest ili sto pedeset hiljada godina unazad naš je zadatak da ga istražimo. Kada smo bili u Južnoj Amrici, na Andama, Peruu, Paragvaju, Urugvaju, Argentini i Brazilu, poznatim kao kolijevci ljudske civilizacije, jednostavno sve je prepuno od ostataka prošlosti. Moja dužnost I kao arheologa je da skupljam i snimam istraživanja i kada se vratim kao profesor na univerzitetu, svojim studentima prenesem iskustva i nova saznanja. Moj zadatak u ovim ekspedicijama je da proučavam ostatke ljudske prošlosti”, rekao je dr. Imamović.

Profesor Josip Ratimir Svoboda je poliglot koji govori više od dvadeset jezika i svoj je život posvetio misiji istraživanja ljudi i njihovog načina života. Filolog i poliglot Svoboda, čovjek je koji je prvi boravio među narodima Hunza inače poznatim kao najdugovječnijim narodima u svijetu, koji žive preko sto dvadeset godina i više.

O svojoj ulozi u misiji Explorera i o tome kako je zavolio jezike Svoboda je govorio za AA.

“Zbog svoje neovisnosti i obaveza nisam imao uvijek priliku da budem sa ekspedicijom Explorer na svim mjestima koje su oni posjetili. Na putovanja koje sam ja kretao, posebno na područje Afrike ili srednje tj. centralne Amerike, bilo je neophodno poznavanje jezika. Već kao student sam izabrao svoju profesiju da studiram strane jezike, jer sam imao ljubav prema jezicima, tako da sam se pripremao kada putujem u zemlje u kojima ne poznajem taj jezik, da naučim nekakve osnove, ne samo o kulturi nego i da naučim jezik kako bih mogao komunicirati sa narodima.Boraveći u Grčkoj dvije godine naučio sam grčki jezik. Dok sam boravio u Africi, da bih komunicirao sa raznim narodima, naučio sam Svahili jezik, a usput posječujući razna plemena i narode gotovo u hodu sam naučio i njihove jezike”, kaže Svoboda.

Kada je, navodi, sa ekspediciojom Explorera bio na Tibetu, za to vrijeme boravka je savlado tibetanski, a dok su bili u Nepalu naučio je na brzinu nešto i od tog jezika.

“Na Tajlandu sam naučio i taji jezik tako da sam ja to tako nekako na brzinu sve hvatao, neke osnove komunikacije da se mogu sporazumjeti sa lokalnim stanovništvom, da mogu pozdraviti što je ustvari ključ za pristup prvom kontaktu”, navodi Svoboda.

Svoboda je putem AA uputio poruku mladima u Bosni i Hercegovini da što vise čitaju, što vise putuju, da upoznaju nepoznate ljude, narode.

“Treba da se zbližavaju, da sklapaju prijateljstva, da sklapaju ljubav i da sve vole. Iznad svega da vole prirodu, jer zdrava priroda je ljepota I ona doprinosi ljubavi, a ljubav čuda čini”, rekao je Svoboda.

Ekipa je svojim terencima otišla na prvo istraživanje i snimanje dronom kako bi napravili plan daljnjeg rada na projektu.