[ad_1]
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković sudjelovao je na energetskoj konferenciji “Svijet energije 2022. – Energetska sigurnost u eri brze dekarbonizacije” u Zagrebu, javlja Anadolu Agency (AA).
Hrvatski premijer Andrej Plenković u svom uvodnom obraćanju je upozorio kako je globalna kriza izazvana pandemijom koronavirusa utjecala i na hrvatsku ekonomiju, a samim time i na politiku Vlade Hrvatske.
Prošlu godinu nazvao je godinom oporavka, a zaslužni su, ocijenio je, agilnost hrvatskog gospodarstva te iznimna turistička sezona koja je po prihodima bila na razini rekordne 2019. godine. Najavio je kako očekuje da je hrvatska ekonomija ostvarila rast od 10 posto DBP-a u protekloj 2021. godini, a kao strateške ciljeve koji bi trebali biti ostvareni s početkom sljedeće godine su, poručio je Plenković, ulazak Hrvatske u Schengenski prostor i Eurozonu.
Izvijestio je kako su jučer otvoreni razgovori za članstvo Hrvatske u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) zajedno s pet drugih zemalja, istaknuvši kako ova organizacija okuplja najrazvijenije zemlje svijeta.
“Svijet je suočen s dva suprotstavljena i povezana izazova: energetski i klimatski. Svjedočimo najbržem globalnom zagrijavanju u posljednjih nekoliko milijuna godina koje bi moglo izazvati sve izraženije klimatske promjene i učestalije ekstremne vremenske pojave. Ako ne smanjimo emisiju stakleničkih plinova od fosilnih goriva, izazvat ćemo pogubne pojave za poljoprivredu, izazvati znatno veće migracije od današnjih, socijalne nemire te ogromnu štetu za gospodarstvo i život na čitavom svijetu”, kazao je hrvatski premijer.
Istaknuo je kako 99,5 posto svjetske proizvodnje i aktivnosti počiva na potrošnji energenata, a tek 0,5 posto na fizičkom radu cijelog čovječanstva te dodao kako bi svjetski BDP bez energenata bio 200 puta manji. Kvalitetu života koju imamo danas možemo zahvaliti ponajprije fosilnim gorivima, koji danas čine 80 posto primarne energetske potrošnje, dok energija vjetra i sunca čine tri posto i sami nikad neće imati potencijal sami zamijeniti naftu, ugalj i plin, izjavio je.
“Zbog smanjenja rezervi fosilnih goriva, potrebno je provesti tranziciju na obnovljive izvore energije kojom ćemo opskrbiti kućanstva i industriju”, poručio je Plenković.
Hrvatski premijer je poručio kako cijene energenata za kućanstva u Hrvatskoj neće rasti do travnja ove godine, unatoč poskupljenjima na europskom i svjetskom tržištu. Naveo je podatak da Hrvatska zadovoljava oko 20 posto vlastitih potreba za naftom te preko 30 posto domaće potražnje za plinom, dodavši kako je LNG terminalom na Krku Hrvatska osigurala svoju potražnju za ovim energentom.
U 2020. zelena energija dosegla je 30 posto ukupne potrošnje energije u Hrvatskoj, naveo je Plenković.
“Nuklearna energija kao niskougljična energija ima važnu ulogu u dekarbonizaciji. Godišnja proizvodnja koju Hrvatska dobiva od polovice Nuklearne elektrane Krško ista je kao i proizvodnja koju bismo dobili od 1.400 vjetro-agregata, pet puta više nego što ih imamo do sada. Gram urana sadrži energiju tone nafte ili 1.000 kubika jakog vjetra, zbog čega tu energiju koristi više od pola članica Europske unije”, naveo je premijer.
Istakao je da “ako želimo do kraja stoljeća spriječiti dva stupnja globalnog zatopljenja nemamo izbora nego u sljedećih 80 godina emitirati tri puta manje CO2 nego u proteklom stoljeću”.
“Kod nas je globalno gledano bilo tri puta manje. Najmanje CO2 emitiraju nuklearke, hidroelektrane i vjetroelektrane, dok bioenergana, geotermalna i solarna centrala emitiraju tri do pet puta više, plinska 50 puta više, elektrana na naftu 80, a ona ugljen 100 puta više”, zaključio je Plenković.
Na energetskoj konferenciji “Svijet energije 2022. – Energetska sigurnost u eri brze dekarbonizacije” okupljenima se putem videa obratio i Frans Timmermans, izvršni potpredsjednik Europske komisije, a na panelima sudjeluju visoki dužnosnici i čelnici najvećih energetskih kompanija u Hrvatskoj te inozemni gosti.
[ad_2]
Source link
#Nuklearna #energija #ima #važnu #ulogu #dekarbonizaciji
