Od FIS kongresa u Bejrutu do povratka velikog Hirschera

FIS Svjetski kup u alpskom skijanju, njegova 59. sezona, odnosno takmičarska 2024/2025. godina počinje sutra u austrijskom Soldenu, javlja Anadolu.

Najprestižnije skijaško takmičenje planete starta za vikend trkama veleslaloma u ženskoj i muškoj konkurenciji (subota žene, nedjelja muškarci). Veliki kristalni globus (trofej pobjednika ukupnog poretka u svim disciplinama) brane Marco Odermatt i Lara Gut-Behrami, reprezentativci Švicarske, a predstojeća sezona će završiti 27. marta 2025. finalem u Sun Valleyju u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).

Nadolazeću skijašku sezonu u alpskim disciplinama obilježit će i Svjetsko prvenstvo u Saalbachu, u Austriji. Održat će se od 4. do 16. februara 2025. Bit će to drugi planetarni šampionat u alpskom skijanju čiji će domaćin biti Saalbach. Prvi put to skijalište ugostilo je najbolje na svijetu 1991. godine.

Svjetski kup 2024/2025. bit će upamćen i po povratku najtrofejnijeg, Austrijanca Marcela Hirschera (35). Osmostruki ukupni prvak Svjetskog kupa, koji je u privremenu penziju otišao 2019. godine, takmičit će se pod zastavom Nizozemske i neće biti jedini skijaš koji će voziti za drugu državu. Naime, pobjednik Malog kristalnog globusa Svjetskog kupa u slalomu 2023. Norvežanin Lucas Braathen sada će se takmičiti za Brazil.

– Najuspješniji –

Aktuelni osvajač Velikog kristalnog globusa Odermatt u posljednje tri sezone svjetski je “skijaški kralj”. Ipak, prva zvijezda je povratnik Hirscher koji je osam puta uzastopno bio ukupni pobjednik Svjetskog kupa, u periodu od 2012. do 2019. godine. Drugi najuspješniji svih vremena je slavni Marc Giraradelli iz Luksemburga koji je pet puta pobjeđivao tokom blistave karijere od 1980. do 1996. I Hrvat Ivica Kostelić u sezoni 2010/2011. stigao je do prestižnog trofeja teškog devet kilograma.

Aktuelna šampionka Lara Gut-Behrami ima dva Velika kristalna globusa. Prvi je osvojila u sezoni 2015/2016. kada je bila gospođica Gut. Najuspješnija skijašica Svjetskog kupa je Austrijanka Annemarie Moser-Proll. U periodu od 1969. do 1980. šest puta bila je ukupni pobjednik. Hrvatica Janica Kosetić, Ivicina sestra, od 1998. do 2006. tri puta je trijumfovala u sezonama Svjetskog kupa, dok i Slovenka Tina Maze ima Veliki kristalni globus iz takmičarske 2012/2013.

Austrija je najuspješnija nacija čiji su takmičari 34 puta bili pobjednici Svjetskog kupa (17 puta u muškoj, 17 u ženskoj konkurenciji). Švicarska ima 23 titule (10, 13) SAD 15 (5, 10), Italija 7 (6, 1), Norveška 6 (6, -), Švedska 6 (3, 3), Luksemburg 5 (5, -), Francuska 5 (4, 1), Hrvatska 4 (1, 3), Njemačka 4 (-, 4), Lihtenštajn 3 (1, 2), Kanada 2 (-, 2), Slovačka 1 (-, 1) i Slovenija 1 (-, 1).

Na podijima kada je u pitanju Mali kristalni globus najviše puta nalazio se legendarni Šveđanin Ingemar Stenmark. Od 1975. godine do 1987. bio je 16 puta osvajač “malog globusa”, u sedam navrata na kraju drugoplasirani na postoljima i jednom trećeplasirani u poretku na koncu sezone.

Amerikanka Lindsey Voon u 19-godišnjoj karijeri (2000. – 2019.) takođe je 16 puta osvajala Mali kristalni globus, pet puta je bila srebrena u poretku i šest bronzana.

Austrijski spustaš Franz Klammer pet puta je slavio u poretku na kraju sezone u toj disciplini. Njegov sunarodnik Hermann Maier i Norvežanin Aksel Lund Svindal imaju po pet kristalnih globusa od po 3,5 kilograma u superveleslalomu. Stenmark je osam puta pobjeđivao na kraju sezone u slalomu i isto toliko u veleslalomu. Francuz Alexis Pinturault šest sezona bio je pobjednik u kombinaciji.

Vonn ima osam titula u spustu. Njemica Katja Seizinger, Vonn i Gut-Behrami vlasnice su po pet Malih kristalnih globusa u superveleslalomu. Vreni Schnieder (Švicarska) isto toliko puta slavila je u sezonama slaloma. Mikaela Shiffrin (SAD) u veleslalomu je dominantna s osam titula, a Brigitte Oertli (Švicarska) i Janica Kostelić (Hrvatska) slavile su u po četiri sezone kombinacije.

Stenmark je pobjeđivao u 86 trka Svjetskog kupa, 46 veleslaloma i 40 slaloma. Mikaela Shiffrin na kontu ima 92 trijumfa u trkama – četiri u spustu, pet u superveleslalomu, 22 u veleslalomu, 60 u slalom i jedan u kombinaciji.

– U Berchtesgadenu 5. januara 1967. –

FIS Svjetski kup 1966. godine pokrenula je grupa stručnjaka i zaljubljenika u zimske sportove među kojima su bili francuski novinar Serge Lang i direktori alpskih reprezentacija Francuske Honore Bonnet i SAD-a Bob Beattie. Ubrzo je takmičenje podržao tadašnji predsjednik Međunarodne skijaške federacije (FIS) Marc Hodler tokom Svjetskog prvenstva u alpskom skijanju 1966. u Portillu (Čile). Svjetski kup postaje službeni FIS događaj u proljeće 1967. na FIS kongresu u Bejrutu (Liban).

Prva trka Svjetskog kupa održana je 5. januara 1967. u Berchtesgadenu u Njemačkoj, a pobjednik slaloma bio je Heinrich Messner iz Austrije. Jean-Claude Killy iz Francuske i Nancy Greene iz Kanade bili su ukupni pobjednici prve dvije sezone.

Sadašnji sistem bodovanja primjenjuje se od sezone 1991/1992. Za svaku trku bodove dobija prvih 30 takmičara (100 pobjednik, 80 drugoplasirani, 60 treći, sve do boda za 30. mjesto). Treba napomenuti i da su se u posljednje tri sezone za superveleslalom bodovi zbrajali i uračunavali u veleslalomski poredak.

Trkač s najviše bodova u svim disciplinama na kraju sezone osvaja pehar namijenjen pobjedniku Svjetskog kupa, tačnije postaje vlasnik Velikog kristalnog globusa teškog devet kilograma. Od sezone 1977/1978. pobjednicima po disciplinama dodjeljuju se Mali kristalni globusi, težine 3,5 kilograma.

– Slovenija, Hrvatska i Bosna i Hercegovina među domaćinima –

Trke u dosadašnjim sezonama kalendara Svjetskog kupa uglavnom su održavane na skijalištima u Alpama i Skandinaviji u Evropi, Sjevernoj Americi i istočnoj Aziji, ali nekoliko puta i na južnoj hemisferi. Takmičenja Svjetskog kupa održana su u 25 zemalja svijeta, zanimljivo, među kojima jedna i u Bosni i Hercegovini. Na Pohorju u Sloveniji 1975. godine nije bilo dovoljno snijega pa su Mariborčani predložili Sarajevu da bude domaćin “Zlatnoj lisici”, što je i učinjeno te se trka “vozila” na Jahorini.

Pored Bosne i Hercegovine u historijatu zemalja koje su bile domaćini trka u dosadašnjih 58 sezona Svjetskog kupa su: Andora, Argentina, Australija, Austrija, Bugarska, Kanada, Hrvatska, Češka Republika, Finska, Francuska, Njemačka, Italija, Japan, Novi Zeland, Norveška, Poljska, Rusija, Slovačka, Slovenija, Južna Koreja, Španija, Švedska, Švicarska i Sjedinjene Američke Države.

– Najviše trka u Kitzbuhelu, Wengenu, Val d’Isereu –

Najviše trka Svjetskog kupa u muškoj konkurenciji održano je u skijaškom centru Kitzbuhel (Austrija) 186, slijedi švicarski Wengen 129, Val d’Isere (Francuska) 101, Val Gardena (Italija) 92, Garmish-Partenkirchen (Njemačka) 92, Kranjska Gora (Slovenija) 87, Adelboden (Švicarska) 75, Beaver Creek (SAD) 70, Kvitfjell (Norveška) 65, Madonna di Campiglio 56…

Žene su se najviše takmičile u Cortini d’Ampezzo (Italija) 102 puta, potom Val d’Isereu 91, Lake Louisu (Kanada) 85, Areu (Švedska) 70, Mariboru-Pohorju (Slovenija) 68, St. Moritzu (Švicarska) 53, Aspenu (SAD) 45, Garmish-Partenkirchenu (Njemačka) 39, Crans-Montani (Švicarska) 37, Altenmarkt-Zauchenseeu (Austrija) 36…

Trke Svjetskog kupa u tehničkim disciplinama dvije decenije vožene su i na zagrebačkom Sljemenu, ali je FIS oduzeo organizaciju Hrvatskoj od sezone 2023/2024. zbog loše, mekane staze uzrokovane nepovoljnim vremenskim prilikama u nekoliko sezona, kao i nezadovoljavajućeg vertikalnog transporta.

Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.