Od ideologije takozvane Herceg-Bosne pristojan čovjek bi se trebao distancirati

U jednom dijelu Bosne i Hercegovine, u jednom dijelu grada Mostara u slavljeničkoj atmosferi obilježava se 30. godišnjica formiranja samoproglašene paratvorevine Herceg-Bosna. Uprkos činjenici da su svi akti o njenom osnivanju proglašeni neustavnim njenu ideju na razne način pokušavaju oživjeti brojni politički faktori među bosanskohercegovačkim Hrvatima. Herceg-Bosna već je ostavila duboke ožiljke i na osobe rođene i stasale nakon njenog formiranja.

Iz ugla svoje generacije i naslijeđenim posljedicama s kojima se susreću u svakodnevnom životu u intervju za Anadolu Agency (AA) govorio je Harun Kurtović, predsjednik Asocijacije mladih Stranke demokratske akcije Mostar. Kurtović je rođen 1993. godine, u vrijeme najtežih ratnih dejstava između Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i Armije Republike BiH.

AA: Šta za vas predstavljaju događaji koji su se odvili sa 18. novembrom 1991. godine, danom osnivanja tzv. Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i nakon toga?

Kutrović: Kao osoba koja je odrasla u Mostaru i koju sva iskustva vežu za ovaj grad, iz današnje perspektive, gledano na slike, snimke, priče iz godina agresije u Mostaru, rušenje simbola grada i države, Starog mosta, zatim formiranje logora, različiti oblici maltretiranja, mogu reći da sve to ukazuje na veliku potrebu da se nauka i struka mnogo ozbiljnije i sistematičnije pozabavi ovim periodom. S druge strane ti nam događaji govore o herojstvu Armije Republike Bosne i Hercegovine kao i žilavosti našeg naroda. To su zaista inspirativni momenti koji mi daju volju i motiv za još veći angažman u svom radu. Moje tretiranje tzv. Hrvatske zajednice Herceg-Bosne jeste kroz analizu same presude i činjenice da su nekadašnji politički i vojni lideri te tvorevine osuđeni na 111 godina zatvora, a njihova borba presuđena sa karakterom udruženog zločinačkog poduhvata.

AA: Šta 18. novembar kao datum predstavlja za Grad Mostar?

Kurtović: Poznato je kroz šta je sve prošao Mostar u toku agresije, a i nakon agresije dugo je nosio stigmu da je grad slučaj. Evo, danas smo u situaciji da je grad ipak kako tako profunkcionisao i nadati se da će život ići nabolje. S druge strane, svi znamo da se u jednom dijelu grada i danas veličaju ratni zločinci, znamo kakva imena nose neke ulice, kakvi se oslikavaju murali, pitanje je šta i kako učiniti da se i taj dio grada upristoji. Mislim da se u rješavanje tog problema trebaju uključiti mnoge sfere društva od političkih partija, škola, fakulteta, porodice jer ako se tome ne stane u kraj Mostar će nažalost opet biti svojevrsni grad slučaj.

AA: Da li i danas žive politike i ideologije tzv. HZ Herceg-Bosne?

Kurtović: Linije djelovanja i zločini, spram kojih je presuda donesena, znamo da nisu bili samo u Mostaru. Mnoge druge općine su pretrpjele velika razaranja i podnijele bolnu žrtvu, a u mnogome se izmijenila i etnička struktura stanovništva. Slobodno možemo kazati da i danas imamo diskriminaciju Bošnjaka, možemo navesti primjer Čapljine i Stoca koji su bili poligon za razvijanje te paradržavne tvorevine. Kako su dokazane i presuđene činjenice uključenosti političkog vrha Republike Hrvatske devedestih u agresiji na Bosnu i Hercegovinu, danas sa oprezom pratimo svaku od izjava hrvatskih zvaničnika. Nažalost, u posljednje vrijeme sve češće njihove izjave ne liče na izjave nekog ko se predstavlja nositeljem evropskih vrijednosti. Ostavljam javnosti da stvori sud o tome da li politike i ideologije tzv. HZ Herceg-Bosne i danas žive, uzevši u obzir sveopće stanje života naroda nehrvatske nacionalnosti u mjestima gdje su Hrvati većina. U nekim stvarima ne treba praviti kompromise, posebno ako je uvrjedljivo i diskriminirajuće. Potrebno je jasno staviti crtu preko koje se ne treba prelaziti, jer svima nam je cilj da se mostarsko društvo uredi po najvećim evropskim i svjetskim standardima.

AA: S obzirom da ste predsjednik Asocijacije mladih SDA Mostar, kažite nam nešto više o aktivnostima kojim se bavi i koje realizuje organizacija kojom rukovodite.

Kurtović: Asocijacije mladih SDA Mostar, svojim aktivnostima radi na edukaciji novih političkih kadrova, njeguje i gaji najljepše tekovine iz historije Bosne i Hercegovine, sa posebnim akcentom na Mostar. Trudimo se okupiti što veći broj kvalitetnih mladih ljudi, sa željom da unaprijedimo rad Stranke demokratske akcije, ali i razvoj grada Mostara.

AA: Imate li neku poruku za mlade iz Mostara, ali i iz cijele Bosne i Hercegovine?

Kurtović: Raduje me činjenica da se Mostar oporavio i ide naprijed. Mogao je i trebao i brže, ali je činjenica da je svim simbolima grada vraćen stari sjaj, a na nama mlađima je da se izborimo i pravimo bolji ambijent za život u svim sferama shodno vremenu i globalnim kretanjima, ali ne zaboravljajući historijski bitne činjenice koje su ostavile trajne posljedice na Bošnjake i Mostar. Živimo na prostoru koji se redovno susreće sa ozbiljnim političkim izazovima i svojevrsnim krizama, ali je isto tako ovo prostor na kojem je privilegija živjeti i koji je vrijedan truda. Zbog toga nastojim biti što odgovorniji i spreman sam podržati svaki projekat koji doprinosi poboljšanju života i kreiranju ugodnije ukupne atmosfere u gradu. Mislim da je veoma važno da se svaki građanin u svakom dijelu grada osjeća komotno.

Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.