Otvorena izložba o životu i djelu Gazi Husrev-bega

Povodom manifestacije “Dani Gazi Husrev-begovih hajrata” u Sarajevu je danas otvorena izložba o Gazi Husrev-begovom životu i djelu te održan naučni skup o njegovoj ulozi i značaju u historiji Bosne i Hercegovine, javlja Anadolu Agency (AA).

Na izložbi “Gazi Hurev-beg i njegovi hajrati – pola milenija u službi dobra”, otvorenoj ispred Kuršumlije medrese, koju je Gazi Husrev-beg sagradio 1557. godine, posjetioci će moći vidjeti najznačajnije datume iz njegovog života.

“Posjetioci će se moći upoznati i s njegovim rodoslovnim stablom, gdje se primijeti da je njegov otac plemić bosanskog porijekla, a majka osmanska princeza. Također mogu vidjeti njegov životni put do 1521. godine kada biva imenovan za bosanskog sandžak-bega i takođe njegov boravak i njegovo djelo u BiH”, izjavio je Haris Dervišević s Filozofskog fakulteta u Sarajevu.

Dodao je da je druga izložba, koja se nalazi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, posvećena njegovim hajratima, sagrađenim u sklopu njegovog vakufa, a to su Gazi Husrev-begova džamija, medresa, hamam i mnogobrojni drugi objekti.

U okviru manifestacije danas se u Gazi Husrev-begovoj biblioteci održava i naučni skup “Uloga i značaj Gazi Hurev-bega u historiji BiH”.

Direktor Gazi Husrev-begove biblioteke Osman Lavić izjavio je da obilježavati polumilenijsko postojanje i kontinuirano djelovanje određene institucije u jednom društvu znači valorizirati njegovu ulogu, značaj i ono što je kroz vrijeme podario tom društvu.

“Nastojali smo ovom manifestacijom da približimo Gazi Husrev-bega našem čovjeku, da iz presprektive današnjeg vremena, dostupnosti izvora, otvorenosti arhiva i upućenosti u dosadašnja istraživanja naša generacija valorizuje ono što je Gazi Husrev-beg ostavio”, kazao je Lavić.

Dodao je da se na skupu fokus stavlja na Gazi Husrev-begove zadužbine, njegove vjerske, odgojno-obrazovne, humanitarne i socijalne objekte.

“Osnivajući hanikah, mekteb i džamiju Gazi Husrev-beg je nadopunio ono što je faktički nedostajalo Isa-begovim kompleksima, hajratima koji su urađeni 1462. godine u Sarajevu”, rekao je Lavić.

Istakao je da su benefite Gazi Husrev-begovih vakufa, ne samo u Sarajevu, nego i u drugim mjestima koristili svi stanovnici tog vremena.

“To je ono što ga čini dalekovidnim na način da je u svojoj vakufnami predvidio da se u njegovim odgojno-obrazovnim institucijama izučava, osim onoga što njegovo vrijeme zahtjeva, i oni predmeti i nauke koje će donijeti potrebe vremena u kome se to bude realizovalo”, poručio je Lavić.

Gazi Husrev-beg, sin Ferhat-bega, porijeklom iz Bosne, i majke, kćerke sultana Bajazita II, upravljao je 20 godina Bosanskim sandžakom. Njegovom zaslugom na ovim prostorima su nastali najveći vakufi (zadužbine), a Sarajevo se u relativno kratkom periodu razvilo i dobilo status urbanog centra, odnosno šehera. Ustanovio je raznovrsne vakufe humanitarnog, ekonomskog, kulturnog, obrazovnog i vjerskog karaktera.

Izgradio je javnu kuhinju (imaret), besplatno prenoćište (musafirhanu), trgovačko središte (bezistan), tašlihan i karavansaraj, vodovod, javno kupatilo (hamam) za žene i muškarce, više od 200 dućana za finansiranje vakufa, izgradio je u to vrijeme najimpozantniju džamiju na ovim prostorima, medresu kao najviše rangiranu školu u tom vremenu, biblioteku, školu za derviše (hanikah) i mnoge druge hajrate.

Manifestacija “Dani Gazi Husrev-begovih hajrata” počela je 15. septembra i trajaće do 5. oktobra.

Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.