Pandemija COVID-19 predstavlja dodatni rizik koji vodi ka problemima mentalnog zdravlja kod djece, pokazalo je istraživanje institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori, javlja Anadolu Agency (AA).
Izvještaj o uticaju mjera za sprečavanje širenja koronavirusa na mentalno zdravlje djece u Crnoj Gori, koji je sačinjen uz podršku UNICEF-a, pokazao je da nadležni organi nijesu uspostavili metodologije procjene uticaja donijetih mjera na ostvarivanje prava djece.
Šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Huan Santander kazao je da je pandemija uticala na svako dijete na planeti.
“Daleko više su pogođena djeca koja su i prije pandemije bila u nepovoljnom položaju. To je jedan od ključnih nalaza izvještaja koji danas objavljujemo i koji državne vlasti moraju uzeti u ozbiljno razmatranje”, naveo je Santander.
On je poručio da Crna Gora treba da uključi sve zainteresovane strane u proces donošenja odluka koje utiču na njihove živote.
“Ovo je jedan od temeljnih principa Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima djeteta, po kojem svako dijete ima pravo da učestvuje u svim stvarima koje utiču na njegov život”, kazao je Santander.
On je pozvao nacionalne i lokalne vlasti da se redovno konsultuju sa djecom i mladima o svim politikama koje su relevantne za njihov život.
Ombudsman Siniša Bjeković kazao je da pandemija i mjere koje su donošene zahtijevaju prilagođavanje i odraslih i djece, bez obzira na njihov uzrast.
On je ukazao da su za mlađu djecu dešavanja kod kuće i u školi čest izvor stresa.
“U kući značajan izvor stresa za djecu mogu biti porodična neslaganja, razvod roditelja, kao i promjena doma i okoline”, naveo je Bjeković.
On je govorio o nejednakom efektu koji su mjere imale na razvoj djeteta, a tiču se disproporcija u pristupu resursima koji su u funkciji obrazovanja, komunikacija, dostupnosti informacija, nejednakoj distribuciji tereta koji mjere nameću i nedostatku servisa podrške u različitim oblastima obuhvaćenim istraživanjem.
“Tu su i razlike u ekonomsko-socijalnoj sferi, vremenska neodređenost i pravna nesigurnost kada je u pitanju pravni okvir za izvršavanje naredbodavnih akata izvršne vlasti, a u svemu tome posebno se naglašava rizik po mentalno zdravlje koji zapažem u odnosu na ograničenja fizičkog okruženja i slobode kretanja”, rekao je Bjeković.
On je podsjetio da su mjere povremeno bile korigovane, kao i da su često bile nedorečene i izazivale konfuziju u primjeni.
“Sama ta činjenica neminovno je uticala na dodatni rizik po mentalno zdravlje koji se ogleda u neizvjesnosti okruženja i prilagođavanju nečemu što se može definisati kao nedostatak u procjeni pristupa i analizi uzroka rizika koji mjere nameću”, ocijenio je Bjeković.
Zamjenica Zaštitnika za prava djece, mladih i socijalnu zaštitu Snežana Mijušković navela je da su predmet analize bili stavovi i mišljenja djece i roditelja, kao i profesionalaca koji sa njima direktno rade – nastavnici, vaspitači, pedagozi, socijalni radnici, defektolozi, terapeuti…
Ona je kazala da je zaključeno da postoji nedovoljna međusektorska saradnja u prevenciji i podršci djeci i porodicama tokom pandemije.
“Nadležni organi nijesu uspostavili metodologije procjene uticaja donijetih mjera na ostvarivanje prava djece, sa posebnim osvrtom na ranjive kategorije”, navela je Mijušković.
Zlatni savjetnik Jovan Joksimović kazao je da je školovanje u online režimu bilo “u najmanju ruku zbunjujuće” kao i da neki segmenti gradiva nijesu bili usklađeni i dovoljno prilagođeni.
On je rekao da su mnoga djeca imala problema da ravnopravno učestvuju u online nastavi zato što, makar na početku, nijesu imala telefon, kompjuter ili internet.
Source link
#Pandemija #dodatni #rizik #mentalno #zdravlje #djece
