Počela posebna sjednica Narodne skupštine RS-a o osnivanju entitetske agencije za lijekove

Posebna sjednica Narodne skupštine bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska počela je danas u Banjaluci, a poslanici će po hitnom postupku razmatrati zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima RS-a kojim je previđeno osnivanje entitetske agencije za lijekove, javlja Anadolu Agency (AA).

Ovim zakonom osniva se agencija “kao ovlašćeni organ nadležan za oblast lijekova i medicinskih sredstava koji se proizvode i upotrebljavaju u medicini” u RS-u. Predviđeno je da sjedište agencije bude u Banjaluci, a da u svom sastavu ima kontrolnu laboratoriju i glavnu kancelariju za farmakovigilansu.

Poslanici razmatraju “Informaciju o problemima isporuke kiseonika odgovarajuće kvalitete i koncentracije propisane za lijek Javnim zdravstvenim ustanovama u RS-u za vrijeme vanredne situacije izazvane virusom korona”.

U informaciji se navodi da se imajući u vidu epidemiološku situaciju izazvanu SARS-CoV-2 virusom, zdravstvene ustanove u RS-u suočavaju sa višestrukim povećanjem ordiniranja kiseoničke terapije, jer je veliki broj pacijenata bio hospitalizovan i priključen na respiratore ili ostale vidove neinvazivne ventilacije.

Naglašava se da je pri nabavci medicinskog kiseonika polazni problem neusvajanje Esencijalne liste lijekova Bosne i Hercegovine kojom bi medicinski kiseonik bio vidljiv institucijama u entitetima kao lijek.

Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS-a u septembru je zatražilo informacije od zdravstvenih ustanova o kiseoniku i dobavljačima i utvrdilo da sve bolnice i JZU UKC RS nabavljaju kiseonik od dobavljača koji nemaju dozvolu Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH za obavljanje prometa na veliko lijeka ili dozvolu za proizvodnju lijeka – medicinskog gasa.

“Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH je preduzela aktivnosti iz svoje nadležnosti i onemogućila pravnim licima koja su zdravstvenim ustanovama isporučivali kiseonik dalje obavljanje neregistrovane djelatnosti, a što je za posljedicu imalo probleme u snabdijevanju kiseonikom zdravstvenih ustanova shodno već ustanovljenom načinu isporuke, te ugrožavanje kontinuiteta pružanja zdravstvene zaštite u vanrednoj situaciji izazvanoj pandemijom virusa korona”, navodi se u informaciji.

Dodaje se da je ministarstvo u saradnji sa javnim zdravstvenim ustanovama uspostavilo saradnju sa laboratorijom Linde gas Srbija industrija gasova a.d. Bečej, da su izvršena ispitivanja kiseonika koji se koristi u zdravstvenim ustanovama, a da rezultati ispitivanja odgovaraju zahtjevima Linde standarda i važeće Evropske farmakopeje.

Kako je pojašnjeno u informaciji firme koje imaju registrovanu dozvolu za proizvodnju medicinskog kiseonika nisu u mogućnosti da obezbijede distribuciju dovoljnih količina, u bocama različite zapremine potrebne zdravstvenim ustanovama u RS-u.

Dodaje se da su ministarstvu dostavljeni prijedlozi za rješavanje aktuelne situacije u kojima se između ostalog predlaže “za vrijeme trajanja situacije uzrokovane virusom korona dozvoliti upotrebu regulatora pritiska i protoka za tehničke nemedicinske gasove”, za koje se nakon analize rizika i operativne verifikacije utvrdi da su operativni, kompatibilni za medicinski kiseonik i bezbijedni za pacijente. Osim toga predlaže se odobravanje punjenja medicinskog kiseonika u svim raspoloživim dostupnim pakovanjima – bocama koje su kompatibilne za kiseonik, po protokolima odobrenim za medicinski kiseonik.

Predložena rješenja odnose se i na saglasnosti Vlade RS-a da do uspostavljanja redovnog snabdijevanja medicinskim kiseonikom, isporuke mogu vršiti kompanije koje nemaju dozvolu za promet medicinskog kiseonika, uz potvrdu o kvalitetu za korištenje u medicinske svrhe iz referentne laboratorije, ukoliko nema dobavljača sa dozvolama za promet.

Predlaže se i da se “odobri korištenje kiseonika koji se do sada koristio u liječenju pacijenata oboljelih od COVID-19, ukoliko isti ima potvrdu o kvalitetu za korištenje u medicinske svrhe iz referentne laboratorije”.

Navodi se da je 14. oktobra održan sastanak predstavnika entitetskih institucija, zdravstvenih i drugih resornih ustanova na kojem je zaključeno da je potreban stav Narodne skupštine RS-a o ovoj problematici.

Republiku Srpsku uzdrmala je afera “Kiseonik” nakon što je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković podnio 27. septembra krivičnu prijavu protiv Radovana Viškovića, premijera RS-a i Alena Šeranića, ministra zdravlja i socijalne zaštite RS-a, Posebnom odjeljenju za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala Tužilaštva RS-a uz navode da za liječenje pacijenata u ovom bh. entitetu nije korišten medicinski, nego industrijski kiseonik, a da dobavljači nemaju potrebna odobrenja za promet kiseonikom.

Vlada RS-a uputila je Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka krivičnu prijavu protiv Stanivukovića za krivično djelo nepostupanje po zdravstvenim propisima za vrijeme epidemije, navodeći da je prouzrokovao paniku i strah i neizvjesnost kod stanovništva RS-a iznoseći lažne i neistinite tvrdnje. Osim toga Vlada RS-a uputila je krivičnu prijavu i protiv Aleksandra Zolaka, direktora Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, zbog zloupotrebe službenog položaja ili ovlaštenja.

Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.