Politički aktivizam dijaspore izuzetan potencijal za BiH

Na online diskusiji učestvovali su Umihana Rašović Kasumović (Švedska), Ahmed Lindov (Norveška), Meho Selman (Danska), Edin Atlagić, Ahmed Spahić i Ernad Čomaga (Njemačka), te predsjednik Udruženja za razvoj saradnje domovine i dijaspore Admir Lisica.

Predsjednik Udruženja za razvoj saradnje domovine i dijaspore Admir Lisica istakao je da politički aktivizam dijaspore predstavlja izuzetan potencijal za Bosnu i Hercegovinu, te da na isti moramo više obratiti pažnju u predstojećem periodu.

Kako je dodao, u vijećima i parlamentima od Velike Britanije do Australije postoji veliki broj pojedinaca bosansko-hercegovačkog porijekla, koji u velikoj mjeri doprinose da se na pravi način u svijetu interpretira istina o Bosni i Hercegovini.

“Stoga, politički aktivne pripadnike dijaspore moramo uključiti ozbiljnije u političke i društvene procese u našoj zemlji, jer ukoliko njihove kompetencije uspijemo usmjeriti na pravi način oni mogu postati dodatni ambasadori svoje domovine. Posebno se ovo odnosi na drugu i treću generaciju u emigraciji koji su izuzetno obrazovani i aktivni članovi zajednica u kojima žive”, istakao je Lisica.

Umihana Rašović-Kasumović, švedska političarka bošnjačkih korijena, naglasila je važnost prostora djelovanja koji pruža politički aktivizam, te istakla da unatoč tome što Bošnjaci broje zajednicu od oko 100.000 ljudi u Švedskoj, imaju niži nivo političke zastupljenosti primjerice od Palestinaca, koji uprkos manjim brojkama u odnosu na Bošnjake, imaju veći nivo političke zastupljenosti u toj zemlji.

Govorila je i o potencijalima uspostave konkretnije saradnje bosansko-hercegovačkih političara sa političarima iz dijaspore, kao i političarima iz europskih zemalja u doprinosu rješavanja pitanja koje država BiH treba da riješi, poboljšanju diplomatskih odnosa, kao i važnosti potencijalnih ulaganja pojedinaca i organizacija investicija u vlastiti rodni kraj i matičnu zemlju. Za sve navedeno, napomenula je Rašović-Kasumović “političari iz matice moraju više da se potrude i da omoguće uslove za rad”.

Meho Selman, bošnjački političar u Danskoj, govorio je o pozivanju institucija BiH na konkretnu i direktnu odgovornost i neophodnosti stavljanja ideoloških razlika po strani kada je u pitanju zajednički cilj – Bosna i Hercegovina i rad za njene opće interese.

Predsjednik organizacije “Bosnia International” sa sjedištem u Frankfurtu Ernad Čomaga naglasio je mnogobrojne poteškoće sa kojima se Bošnjaci i državljani Bosne i Hercegovine suočavaju u dijaspori, ističući lobističke i institucionalne. Između ostalog, nabrojao je i nedostatak predstavništva u federalnim i državnim institucijama zemalja u kojima žive.

Ahmed Spahić iz organizacije “Pangea” u Njemačkoj govorio je o konkretnim potezima, reakcijama na djelovanje političara iz Mađarske, Francuske i Njemačke koji su Bosnu i Hercegovinu i njene stanovnike u medijskom prostoru doveli u negativan kontekst.

“Ponudili smo da o tom pitanju razgovaramo, gdje smo uvidjeli da postoji malo znanja o našoj domovini. Također smo uočili da kod njih ne postoji spoznaja o nazivu Bošnjak”, naveo je, naglasivši potrebu aktivnijeg djelovanja u lobiranju pitanja koja su od interesa za domovinu, a poseban akcenat stavio je na potrebu nametanja tema, konkretno istine o genocidu u Srebrenici.

Ahmed Lindov, mladi političar u Norveškoj, naglasio je nedovoljnu prisutnost Bošnjaka u politici ove kraljevine, te rekao da treba iskoristiti to što je u Norveškoj većina problema koji muče BiH prevaziđena.

“Političko angažovanje je najjeftinije, a najkorisnije za domovinu. To treba iskoristiti, posebno u prijateljskim zemljama. Potrebno nam je priznanje agresije i širenje istine o njoj. Istina je na našoj strani, Ipak, potrebna je podrška, posebno finansijska, osiguranje budžeta za lobiranje”, kazao je Lindov.