Predsjednički izbori: Amerikanci biraju između Harris i Trumpa
Aktuelna potpredsjednica SAD-a demokratkinja Kamala Haris i republikanski kandidat i bivši predsjednik Donald Trump su u mrtvoj trci prema predizbornim anketama
Milioni Amerikanaca izaći će danas na biračka mjesta širom Sjedinjenih Američkih Država kako bi izabrali novog predsjednika i članove Kongresa, prenosi Anadolu.
Aktuelna potpredsjednica SAD-a demokratkinja Kamala Harris i republikanski kandidat i bivši predsjednik Donald Trump su u mrtvoj trci, a većina anketa pokazuje da su veoma blizu u mnogim državama, odnosno na jedan do tri posto razlike, što je u granicama greške u većini anketa.
U ukupno pet anketa Trump i Harris su gotovo potpuno izjednačeni.
Trka postaje još teža kada se pogleda sedam ključnih država, takozvanih “swing states”, gdje prema anketama nominovane u prosjeku dijeli razlika od jedan posto ili čak manja. Posebno se izdvajaju četiri swing države: Nevada, Wisconsin, Michigan i Pennsylvania.
Trump, međutim, ima nešto veće vodstvo u Arizoni, Georgiji i Sjevernoj Carolini, ali čak i tamo vodi s manje od tri posto.
Rezultati po državama su na američkim predsjedničkim izborima ključni, jer za razliku od većine modernih demokratija, u SAD-u se predsjednik ne bira direktno. Umjesto toga, proces se odvija preko Izbornog kolegijuma, gdje 538 predstavnika glasa u skladu s ishodom u svojim državama.
Bilo koji kandidat treba da dobije 270 elektorskih glasova Izbornog kolegijuma da bi ostvario pobjedu. Elektori se dodjeljuju državama na osnovu njihove populacije, a većina država daje sve svoje glasove onom kandidatu koji pobijedi u državi na opštim izborima.
Međutim, u Nebraski i Maineu se ne slijedi model pobjednika, nego umjesto toga proporcionalno dijele elektore na osnovu rezultata.
Na listiću će osim predsjedničkih kandidata birači moći glasati i za sastav sljedećeg Kongresa SAD-a.
U Senatu će se birati 34 senatora. Oni se biraju na šestogodišnji mandat, a jedna trećina se bira svake dvije godine. Smatra se da će u četiri države biti neizvjesno, a to su Michigen, Ohio, Pennsylvania i Wiconsin, koje trenutno drže demokrate.
Republikanci su blagi favoriti u pogledu osvajanja većine u Senatu. Međutim, ko god izađe kao pobjednik, imaće nesigurnu većinu u Senatu od 100 mjesta. Naime, zbog proceduralnih pravila, strankama je često potrebno 60, a ne samo 51 glas za usvajanje zakona.
Svih 435 mjesta u Predstavničkom domu biće popunjeno na današnjim izborima, a kao i kod Senata, većina anketa prognozira tijesnu podjelu mandata.
Na državnom i lokalnom nivou, birači će odlučivati o nizu inicijativa i utrka od školskih odbora do glasačkih mjera na državnom nivou koje mogu imati težinu zakona. Također, vodiće se i 11 guvernerskih trka.
Svaka savezna država zasebno određuje vremenski period u kojem su otvorena birališta. Prva birališta su otvorena u Vermontu, a zadnja će se zatvoriti na Aljasci.