[ad_1]
Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović primio je u svom uredu na Pantovčaku predsjednika Republike Malte Georgea Vellu s kojim je razgovarao o temi migracija stanovništva, jugoistočnoj Europi i njenom priključenju Europskoj uniji te eurozoni, javlja Anadolu Agency (AA).
Malteški predsjednik George Vella je istaknuo kako je zabrinut zbog migrantskog pritiska na Maltu u posljednje dvije godine, istaknuvši kako se ovim pitanjem ne bi trebale baviti samo migracijama izložene zemlje, već kako EU treba postići solidarnost.
“S migracijama smo suočeni niz godina. U protekle tri godine povećava se broj migranata koji na Maltu dolaze preko Sredozemlja i to za 150 posto. Pitanje je što se događa u subsaharskoj Africi i zbog čega ljudi napuštaju svoje zemlje, nekada je to rat, nekad progoni, nekada loši životni uvjeti, ali to nam govori da mnogi od njih nisu izbjeglice, nego ekonomski migranti koji zbog siromaštva pokušavaju pronaći bolje uvjete života”, kazao je Vella.
Predsjednik Malte Vella je dodao kako mnogi migranti koji dođu na Maltu pobjegnu, ali kako, zbog veličine otoka, Malta pati od zasićenja migrantima te je zaključio kako je migrante potrebno proporcionalno raspodijeliti među državama EU članicama.
“To je odluka koja se treba donijeti konsenzusom svih 27 država članica, ali to se neće dogoditi, jer neke zemlje ne žele sudjelovati u raspodjeli broja izbjeglica”, rekao je Vella.
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović složio se kako je problem ekonomskih migranata i njihovog krijumčarenja zajednički Hrvatskoj i Malti, ali kako je to i pitanje cijele Europske unije.
Milanović je istaknuo kako razlikuje pojam ekonomskog migranta i osobe koja se bori za život i prisiljena je izbjeći iz neke od problematičnih država.
“Val koji dolazi prema Hrvatskoj s istoka su ljudi koji traže priliku. Granica se čuva, a Hrvatska ima problem, jer je na vanjskom braniku schengenske zone”, izjavio je Milanović.
Hrvatski predsjednik je izrazio očekivanje da Malta podrži ulazak Hrvatske u Schengen, pritom upozorivši kako Bugarska i Rumunjska, koje su dulje EU članice od Hrvatske, predugo čekaju na ulazak u Schengen.
– Zapadni Balkan i EU
Stabilnost na području zapadnog Balkana iznimno je važna za sigurnu i stabilnu Europu, kazao je Vella.
„Mi smo se oduvijek zalagali da zapadni Balkan postane dio Europske unije, to nije jednostavno jer među tim zemljama postoje različiti izazovi. Ipak, posljednjih godina došlo je do poboljšanja na tom području primjenom mjera prema približavanju Europskoj uniji. Obećanje članstva, ako je dano, treba ispuniti. Balkanske zemlje će sigurno imati veću sigurnost i stabilnost kada postanu članice EU-a, a EU će ostati nepotpuna bez zemalja članica sa zapadnog Balkana”, rekao je Vella.
Dodao je kako u tom procesu važnu ulogu imaju Slovenija i Hrvatska koje su već EU članice.
Hrvatski predsjednik Milanović ocijenio je kako „Europska unija kupuje vrijeme” u procesu priključenja zapadnog Balkana.
„Ovo što se događa, prije svega sa BiH, ali i ostalim državama, nije ohrabrenje, nego odugovlačenje u kojem se pregovori ili ne započinju ili odgađaju”, kazao je Milanović te dodao kako se postignuti dogovori na prošlom sastanku na Brdu kod Kranja pak mogu ocijeniti pomakom.
„Hrvatskoj je u interesu da ova regija zna gdje joj je budućnost, u ovom trenutku to nije tako jer u igru ulaze drugi i treći igrači, a riječ je o prostoru Europske unije”, kazao je Milanović.
Milanović smatra kako ovakav odnos EU-a prema BiH dijelom ima uzrok što u toj državi živi dio islamskog stanovništva, ocijenivši to predrasudom zbog koje nema pomaka u pregovorima.
Milanović je ocijenio kako su Kosovo i Albanija financijski napredovale, ali kako su BiH i Srbija „dodatno osiromašene u odnosu na ono što su bile i što su mogle biti”.
– Eurozona i turizam
Dvojica predsjednika razgovarali su i o iskustvu Malte u Eurozoni, što je hrvatski predsjednik istaknuo važnim jer Malta, kao i Hrvatska, ima velik udio gospodarstva koji se odnosi na turizam i usluge, kao i Hrvatska. Dodao je kako je prodaja turističkih usluga, koje su na Malti u dvostruko većem udjelu u domaćem BDP-u u odnosu na Hrvatsku, zapravo izvoz na domaćem terenu.
„Naša ekonomija nije izrazito izvozno orijentirana u smislu izvoza roba, isto smo uslužna ekonomija, i to je jedan od razloga zašto će euro za Hrvatsku biti više dobar nego loš. To nije slučaj u svim državama jer postoje primjeri država koje je euro potopio i dosta se teško oporavljaju od toga”, izjavio je Milanović.
Dodao je kako je hrvatski ulazak u euro „vjerojatno zauvijek odricanje od nacionalne valute što se ne radi razdraganog srca nego hladne glave”.
Odnosi dviju zemalja ocijenjeni su prijateljskim, kao i gospodarski odnosi koji se mogu ojačati na područjima trgovine, napredne proizvodnje, inženjerstva, obrazovanja, pomorstva, logistike i tehničkih usluga.
Sutra se predsjednik Malte George Vella sastaje s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem i predsjednikom Hrvatskog sabora Gordanom Jandrokovićem.
[ad_2]
Source link
#Problem #migranata #treba #riješiti #razini #Europske #unije
