Rasprave o nasljedniku i raskolu unutar terorističke organizacije nakon smrti vođe FETO-a

Nakon smrti Fetullaha Gulena, vođe terorističke organizacije FETO, u prvi plan su ponovo izbile rasprave o tome ko će ga zamijeniti u toj organizaciji, javlja Anadolu.

Očekuje se da će rasprave unutar terorističke organizacije dodatno porasti, posebno nakon smrti Gulena koji je živio u američkoj saveznoj državi Pennsylvania od 1999. godine i bio je arhitekta pokušaja državnog udara u Turkiye 15. jula 2016. godine.

Odranije je bilo poznato da je vođa FETO-a već narušenog zdravlja, psihički nestabilan i da je prebačen u drugu kuću iz vile u kojoj je godinama živio.

Iako su rasprave i podjele unutar terorističke organizacije postojale već duže vrijeme, otkriveno je da su nakon smrti Gulena dodatno intenzivirane diskusije oko toga ko će doći na čelo terorističke organizacije i ko će preuzeti upravljanje novcem.

– Rasprave o nasljedniku –

Unutar terorističke organizacije, kako se saznaje, vode se žestoke rasprave ko će biti novi vođa, a najviše se spominju dva imena – Cevdet Turkyolu, kojeg opisuju kao Gulenovu “crnu kutiju”, i Mustafa Ozcan, za kojeg kažu da je “broj jedan” u terorističkoj organizaciji nakon Gulena.

Bliskost Turkyolua s Gulenom posebno je porasla nakon što je oženio Mebruke, kćerku Seyfullaha Gulena, brata vođe FETO-a.

Turkyolu, za koga je otkriveno da je davao lijekove Gulenu kako bi izgledao zdravije i kako bi na taj način spriječio prekid finansijske pomoći terorističkoj organizaciji te onemogućio raspad organizacije objavljivanjem ranije snimljenih videa kao da su novi, poznat je i kao osoba koja je praktično otela vođu FETO-a iz vile u Pennsylvaniji i odveo ga u kuću svog zeta kako bi na taj način mogao upravljati novcem terorističke organizacije.

Postoje i tvrdnje da su neke od desetak luksuznih kuća, vila i imanja registrovani na Cevdeta Turkyolua i članove njegove porodice, te da je kao neko ko je upravljao novcem unutar FETO-a pronevjerio novac terorističke organizacije.

Mustafa Ozcan se također spominje kao mogući nasljednik vođe FETO-a, posebno zbog toga što ga nazivaju “predsjednikom” u izdavačkoj kući “The Light Inc.” koja djeluje u okviru knjižare Ant bliske terorističkoj organizaciji u New Jerseyju.

Ozcan, za kojeg se navodi da je imao bliske odnose sa Turkyoluom, nakon što je imenovan za takozvanog “imama Turkiye” od strane Gulena, uspostavio je sistem prema kojem je naloženo da mu se šalje 15 posto prihoda prikupljenih za terorističku organizaciju u svijetu.

Međutim, posljednjih godina unutar terorističke organizacije, kako se saznaje, često su se vodile rasprave koliko je prikupljenog novca potrošila organizacija, a koliko je pronevjereno.

– Imena iz Evrope –

Također među mogućim nasljednicima spominje se i ime Abdullaha Aymaza, koji upravlja evropskom strukturom terorističke organizacije FETO i za kojeg se tvrdi da se u posljednje vrijeme nekontrolisano brzo obogatio, te koji je navodno protiv Turkyolua.

Pojavile su se i tvrdnje da je Aymaz prijetio američkoj strukturi terorističke organizacije pod izgovorom da će, ako je potrebno, “napustiti evropsku strukturu organizacije” te da bi moglo doći do žestokih sukoba koji bi mogli dovesti čak i do atentata među onima koji žele preuzeti vlast unutar terorističke organizacije.

Smatra se da neki poznati članovi terorističke organizacije, kao što su Mustafa Yesil, Ali Ursavas, Barbaros Kocakurt, Talip Buyuk, Bilal Karaduman i Ismail Cingoz, djeluju zajedno s Aymazom.

Predviđa se da bi tokom ovog procesa moglo doći do novih sukoba unutar najvišeg upravljačkog tijela terorističke organizacije, koje uključuje imena kao što su Cevdet Turkyolu, Mustafa Ozcan, Barbaros Kocaoglu, Ali Ursavas, bivši glavni urednik novina “Zaman” Ekrem Dumanli i Muhammet Cetin.

Imena ljudi iz takozvanog “Vijeće za konsultacije” unutar terorističke organizacije također se spominju kao mogući nasljednici koji bi mogli preuzeti upravljanje terorističkom organizacijom.

Jedno od imena je i Osman Simsek koji je na čelu takozvanog “Vijeća za teološka pitanja” u kojem se još nalaze i Mustafa Ozcan, Barbaros Kocakurt, Ismail Buyukcelebi, Adil Oksuz, Abdullah Aymaz i Ekrem Dumanli.

Također se spominje i Suat Yildirim, jedan od visokorangiranih ljudi u terorističkoj organizaciji.

– Borba evropske i američke strukture –

U javnosti se sve više spominju borbe za podjelu vlasti i imovine između Turkyolua i njegovog tima ljudi koji ima ključnu ulogu u američkoj strukturi organizacije, i Aymaza koji upravljaju evropskom strukturom i ljudi okupljenih oko njega.

Smatra se da Aymaz tvrdi da Turkyolu dominira materijalnom imovinom terorističke organizacije zbog čega je čak i zaprijetio da “ako bude potrebno, mogao bi napustiti evropsku strukturu terorističke organizacije”.

– Pitanje sahrane –

Prema informacijama iz sigurnosnih izvora, nakon Gulenove smrti unutar terorističke organizacije su počele rasprave o tome gdje će njegovo tijelo biti pokopano i ko može prisustvovati sahrani.

Kako se saznaje, sahrani će prisustvovati samo malo ljudi, a planirano je da bude sahranjen u šumskom predjelu kuće zeta Cevdeta Turkyolua, gdje je posljednji put boravio.

Navodno na ovaj način žele da mjesto gdje će biti ukupan bude bezbjedno, ali već se spominje i mogućnost da Turkyolu “otme” njegovo tijelo što izaziva zabrinutost među ostalim centrima moći unutar terorističke organizacije.

– Borba za novac –

Nakon Gulenove smrti, unutar terorističke organizacije su počele i rasprave o tome ko će upravljati novcem. Poznato je odranije da se Turkyolu suočava sa protivljenjem nekih starijih rukovodilaca unutar terorističke organizacije.

Vjeruje se da Turkyolu koristi novac kako bi kontrolisao njemu bliske grupe. Iz tog razloga, druge grupe protiv kojih se bori upućuju oštre kritike Turkyoluu, posebno oko finansijskih pitanja.

Poznato je također da je Aymaz ranije ulagao ogromne napore da smanji utjecaj Turkyolua i Ozcana unutar terorističke organizacije.

Prema tome, sve su realnije procjene da će doći do podjela i raskola unutar terorističke organizacije između evropske strukture pod kontrolom Aymaza i američke strukture organizacije koja je pod kontrolom Turkyolua, te da će aktivnosti u afričkim zemljama ostati pod uticajem evropske strukture terorističke organizacije, a aktivnosti u azijskim zemljama biće pod kontrolom američke strukture.