Schmidt nerezonski donosi odluke, nadam se da izvještaj nema za cilj pokazati da je BiH konfliktno područje

Odluke visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta su doprinjele većem polariziranju na političkoj sceni u Bosni i Hercegovini, mišljenja je magistar historije, istraživač u oblasti regionalnih političkih odnosa, međunarodnih politika i dijaspornih zajednica Admir Lisica, koji je u razgovoru za Anadoliju izjavio da se nada da današnji izvještaj koji će Schmidt predstaviti u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) nema za cilj da se pokaže da je BiH “konfliktno područje”.

Ured visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (OHR) objavio je izvještaj koji je Schmidt dostavio generalnom sеkretaru Ujedinjenih naroda. U izvještaju je, između ostalog, navedeno da vlasti u entitetu Republika Srpska (RS) nastavljaju da podrivaju institucije Bosne i Hercegovine te se kritikuje “agresivna retorika” nekih vjerskih vođa u BiH.

Schmidt u izvještaju navodi da je “podjela i ponekad agresivna retorika nekih vjerskih vođa također povećala tenzije”, a kao jedan od “primjera takve retorike” naveo je izjavu reis-ul-uleme Islamske zajednice Huseina ef. Kavazovića u kojoj on poziva na “odbranu” institucija BiH i države.

“Izuzetno je loše da Christian Schmidt u ovom trenutku kada su Bošnjaci politički ugroženi, kada vidimo stalni pritisak na Bošnjake iz Evrope – moramo se referirati na izjave mađarskog premijera Viktora Orbana, koje su odjeknule, gdje je on spomenuo da je integriranje dva miliona bosanskih muslimana veliki problem za Evropu. Na tom temelju se zasniva trenutna politika određenih desničarskih krugova u Evropi prema BiH, tačnije prema Bošnjacima kao narodu koji ima preko 50 posto udjela u cjelokupnom stanovništvu. Takve izjave i izvještaji Christiana Schmidta su izuzetno nepotrebni. Schmidt i dalje na sebe navlači gnjev, nije dovoljno ono što je uradio u prethodnom periodu donošenjem nepopularnih odluka, sada se ustvari zadire u privatnost Islamske zajednice i u prava vjerskih poglavara. Ne možemo smatrati Islamsku zajednicu ili neku drugu vjersku zajednicu u ovom kontekstu istim. Islamska zajednica, tačnije njen poglavar nisu pozvali na podjele, uništenje. Historija govori na tom tragu da Islamska zajednica nikada nije podržavala podjele. Ako uzmemo retoriku Srpske pravoslavne crkve, biću potpuno otvoren, kakva je njihova uloga bila u devedesetim godinama, šta su sudovi rekli? Također možemo uzeti niz izjava određenih crkvenih poglavara u prethodnom periodu ili islamske zajednice i vidjeti šta oni govore i na šta se referiraju”, rekao je Lisica i dodao:

“Husein ef. Kavazović je jedan intelektualac koji odmjereno manifestira svoje stavove, komunicira s javnosti na jedan izuzetno miran način s dozom opreza prema Bošnjacima. Znamo šta se Bošnjacima dešavalo, to je narod koji je preživio genocid, ali i dalje im se nastoji nekako nakačiti ‘radikalizam’. Kavazović upozorava na to, kroz općenito djelovanje i smatram da je izuzetno nepopularno da se visoki predstavnik referira na djelovanje vjerskog službenika. Christian Schmidt nekada neselektivno i nerezonski donosi određene odluke, a kako je rekao Kavazović, dužnost Schmidta jeste da piše izvještaje, ali mi se nadamo da oni nemaju za cilj da dovedu u ravnu sve strane i da se pokaže da je ovo konflikto područje.”

– Schmidove odluke uzrokuju nestabilnost –

Kako je kazao, BiH u kontekstu političke situacije posljednjih godina svjedoči kontinuitetu političkih previranja koje su započele kontinuiranom težnjom predsjednika entiteta Republike Srpske Milorada Dodika i političkih predstavnika u tom dijelu BiH za secesijom.

“Sve se to nekako poklopilo i s ruskom agresijom u Ukrajini. Politička situacija u BiH, ako uzmemo entitet FBiH već osam godina se suočava s određenim poteškoćama, s određenim vidovima blokada i nama nije ništa novo blokiran entitet FBiH. Šest godina je bila tehnička vlada. Imamo situaciju gdje određeni predstavnici Hrvata u BiH, faktički HDZ, postavljaju određene uslove za formiranje vlasti, oni su to uslovljavali sveopćim reformiranjem Ustava FBiH i Izbornog zakona, a sve prema njihovom nahođenju i prema onome što oni smatraju idealnim za BiH. U takvoj konstalaciji odnosa, vidjeli smo disbalans općenito u političkim odnosima u BiH što je kulminiralo i dvostrukim nametanjima Christiana Schmidta”, rekao je Lisica.

Istakao je da su Schmidtove odluke u izbornoj noći, 2. oktobra prošle godine, koje su imale za cilj “deblokiranje” FBiH dodatno blokirale entitet.

“Etnički princip, princip podjela dobio je na još većoj značajnosti još više, a politička pozicija Bošnjaka je minimizirana i dodatno oslabljena. U kontekstu toga vidjeli smo niz protesta, veliko nezadovoljstvo građana u BiH, općenito javnosti i to nam govori da nametanja Schmidta nisu bila dobra.Krajem aprila su nametnuta nova rješenja koja su privremena i koja na ruku idu HDZ-u. To nas dalje baca u političku krizu, nestabilnost”, smatra Lisica.

Osim Schmidta, najavljeno je da će svoj izvještaj danas predstaviti i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.

“Ako analiziramo u prethodnom periodu kako su određeni politički predstavnici iz RS-a djelovali na međunarodnoj sceni, onda me ništa večeras ne može iznenaditi. Vjerovatno će Željka Cvijanović, u dosluhu s Miloradom Dodikom i ostalim političkim predstavnicima iz RS-a izgovoriti ono što je u interesu tog dijela BiH. Ne smatram da će njen izvještaj biti vjerodostojan i istinit u toj mjeri. Nadam se da griješim, ne samo zbog pozicije Bošnjaka u BiH, nego općenito zbog BiH kao države koja se kontinuirano u javnosti pokušava predstaviti kao nemoguća država, kao država sukoba, zaleđenog konflikta što je izuzetno negativno i što ne doprinosi napretku BiH prema EU i NATO-u”, smatra Lisica.

U kontekstu jučerašnjih protesta u Sarajevu, na kojima su građani ponudili potencijalna rješenja za izborno uređenje BiH, Lisica ocjenjuje da je pohvalna svaka ideja koja doprinosi ujedinjavanju, a ne razjedinjavanju države.

“Ako pročitamo Dejtonski mirovni sporazum i njegove odredbe i cjelokupno provođenje ili neprovođenje istog tokom prethodnih 30 godina uvidjećemo da je svaki apel prema nečemu dobrom u ovoj državi pokušan da bude osporen iz entiteta RS. Trebamo svi zajedno raditi na tragu 14 uslova koji nas vode u EU. Smatram da su protesti poželjni, da je to demokratsko pravo u svakom društvu i da se kroz proteste ustvari manifestira glas javnosti”, kazao je.

Također smatra da je neophodno raditi na reformi Dejtonskog mirovnog sporazuma i da se to tiče ne samo građana BiH, već i međunarodne zajednice.

“Od međunarodne zajednice i Evropske unije očekujem da shvate poziciju BiH koja nije kao pozicija neke druge evropske države. Treba se shvatiti cjelokupno uređenje u BiH, prošlost i na tom tragu se pokušati pomoći BiH”, rekao je.

– Ulazak u NATO prioritet –

Dodao je da je pred BiH neizvjestan period u kontekstu pristupa EU-u, te se nada da će ta država što prije ući u NATO.

“To je realnost i nadam se da će ako ne u narednih godinu, dvije, barem u narednih pet godina BiH konačno ući u NATO. Nama je to prioritet. Nadam se da će EU i zapadne zemlje to shvatiti konačno. Vidjeli smo da u entitetu RS ne žele NATO, da je to jedna ruska, pa dijelom i srbijanska agenda da se treba održati vojna neutralnost i da se NATO treba odbaciti”, rekao je Lisica.

Kako je kazao, NATO bi trebao biti prioritet svih građana jer on doprinosi stabilnosti.

“Iz slučaja Crne Gore nam je jasno da apsolutna politička stabilnost i sigurnost ne postoji, ali da do neke nove agresije ili nekih većih ratnih dejstava na teritoriji Crne Gore neće doći, jer je ta država članica NATO-a. Isto bi se desilo i sa BiH, stoga nam je cilj da uđemo u NATO. Međutim, ako ostane ovakva konstalacija političkih odnosa gdje iz entiteta RS ne žele da pričaju o tome onda je to teško. Ipak, na međunarodnoj sceni je svašta moguće”, poručio je Lisica.

– O vanjskoj politici BiH da odlučuje Sarajevo –

Ističe da BiH svoju vanjsku politiku mora bazirati na tome da održava dobre odnose s postojećim prijateljima, ali i da pridobija nove. Također smatra da vanjska politika BiH ne treba da bude prema nahođenju određenih političkih struja, nego prema onome šta se odlučuje u BiH i Sarajevu.

“Vidimo u prethodnom periodu od strane Zagreba i Beograda, možemo reći, intelektualni napad na političku elitu u BiH, gdje se određenim stavovima iz Srbije i Hrvatske pokušava ustvari usmjeravati vanjska politika BiH. Iskreno se nadam da novi ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković neće ući u inicijative koje zagovaraju velikosrpske težnje u ovom trenutku i da nećemo imati to na sceni”, rekao je Lisica.

Smatra da se novi ministar vanjskih poslova BiH zasad uglavnom fokusirao na region, a dobrim je ocijenio i poteze u kontekstu jačanja odnosa s Ankarom.

“Vidimo da linija prijateljstva ostaje onakva kakva jeste i na nivou Predsjedništva BiH i Ministarstva vanjskih poslova. Ono što želim od ministra vanjskih poslova i u narednom periodu vanjska politika BiH kreira u Sarajevu i da se odluke donose ovdje”, rekao je Lisica.

Vjeruje da BiH jeste u fokusu međunarodne zajednice, ali ne zato što je napredovala na nekom polju nego zbog čitave geopolitičke situacije u svijetu izazvane ruskim ratom u Ukrajini.

“Imamo nove medijatore na političkoj sceni. Ovdje bih naveo ulogu Turske koja je bila presudna u kontekstu izvoza ukrajinskih žitarica. Turska se pozicionirala kao ozbiljni svjetski medijator koja posreduje između dvije konfrontirane strane. U kompletnom tom globalnom poretku koji doživljava određene promjene vidimo da je BiH poprilično interesanta. Interesantna je sferama ruskog uticaja, ali i zapadnog uticaja kojem BiH teži”, poručio je Lisica.

– Političko uređenje kao faktor kočenja napretka BiH –

Istakao je da je BiH izuzetno komplicirano političko uređenje i da je to, ustvari, faktor kočenja napretka države.

“U političkom smislu i funkcionisanju mi danas živimo kompliciran sistem, sistem koji ne zastupa evropske vrijednosti na koje se međunarodni zvaničnici pozivaju i koji žele reći da mi trebamo živjeti prema demokratskim vrijednostima… Želim da BiH bude evropska država koja je članica NATO-a i koja je sigurna za svoje građane. Etničke podjele su nas dovele gdje jesmo, međutim ja tražim od naših prijatelja, međunarodne zajednice i zapadnih zemalja i svih onih koji ustvari BiH vide kao prijateljsku da u narednom periodu pokušaju iznaći rješenje u kontekstu BiH, da ovo ne bude konačno rješenje, da entitetsko uređenje nije ono što je de facto kraj za BiH, da tako treba da živimo nego da se u narednom periodu razmisli da li je to nakon završetka sukoba u Ukrajini razmisli o nekom novom političkom uređenju BiH i promjeni Ustava”, rekao je Lisica.

Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.