Svjetski gigant Google ostavio je 25. godinu iza sebe

Proces osnivanja Google-a započeo je 1996. godine istraživačkim projektom Larry Pagea i Sergeyja Brina, doktoranata na Univerzitetu Stanford u Kaliforniji.

Dok su rezultati pretraživanja na tradicionalnim pretraživačima poredani po logici koliko se puta traženi pojmovi pojavljuju na stranici, Page i Brin su dizajnirali pretraživač pod nazivom „PageRank“, gdje se stranice rangiraju prema iskazanom interesu.

Pejdž i Brin su kasnije promjenili ime pretraživača koji su pokrenuli sa imenom “Backrub” u “Google”, inspirisan rečju “googol” koja znači 10 do 100.

U nekoliko godina od svog osnivanja, Google je privukao pažnju ne samo akademske zajednice već i investitora iz Silicijumske doline. Formalno osnovan 4. septembra 1998. godine, uz investiciju koju su primili, Googleov tim se preselio u urede u garaži u kalifornijskom predgrađu Menlo Park, gdje su se nalazili “glomazni desktop računari”.

Kako je Google pretraživač privukao pažnju sve većeg broja korisnika interneta, 2000. godine počeo je sa prodajom oglasa vezanih za ključne riječi za pretraživanje.

Sa jedinstvenim posjetiocima koji su prvi put dosegli 1 milijardu u maju 2001. godine, Google je kupio Blogger web stranicu 2003. godine, osiguravajući svoju konkurentsku sposobnost korištenja informacija prikupljenih iz blog postova.

Dok je Google pokrenuo Gmail, jedan od najvećih svjetskih servisa za e-poštu, 2004. godine, on je 2005. godine preuzeo operativni sistem Android. Google je 2006. godine preuzeo YouTube i iste godine osnovao vlastiti data centar.

Pored alata za društvene mreže kao što su Orkut, Google Buzz i Google+, Google, koji je postao sve efikasniji pretraživač, implementirao je aplikacije kao što su web preglednik Google Chrome, softver za pregled i uređivanje fotografija Picasa i instant poruka Google Talk .

IPO
Googleova inicijalna javna ponuda održana je u avgustu 2004. godine, skoro 5 godina nakon njegovog osnivanja. Iako je vrijednost kompanije naglo porasla nakon IPO-a, ona je 2005. postala jedna od najvećih medijskih kompanija na svijetu s tržišnom kapitalizacijom od približno 52 milijarde dolara.

Od 2014. godine kompanija je imala preko 70 ureda u više od 40 zemalja i reorganizirana je pod okriljem Alphabeta. Alphabet je osnovan u augustu 2015. kako bi pod jednim krovom doveo Google i druge kompanije u vlasništvu Googlea.

U aprilu 2020. Google je najavio nekoliko mjera za smanjenje troškova, poput usporavanja zapošljavanja i ponovnog kalibriranja investicija za ostatak godine zbog pandemije COVID-19.

Iako je kompanija lider u sektoru sa svojom tržišnom vrijednošću i brojem posjetitelja, izazvala je kontroverze u mnogim zemljama zbog kršenja antimonopolskih propisa.

Dok je Ministarstvo pravde SAD-a najavilo da će istražiti Google 2019. godine, kao rezultat istrage, kompanija je tužena u oktobru 2020. zbog zloupotrebe svog monopolskog položaja na tržištu oglasa za pretraživanje i pretraživanje.

U januaru 2021. Australija je predložila zakon koji zahtijeva od Googlea da plaća medijskim kompanijama za pravo korištenja njihovog sadržaja.

Dokumentacija koja se odnosi na tužbe 10 američkih država protiv Googlea otkriva da kompanija vodi program koji koristi podatke iz prošlih reklamnih ponuda kako bi stekao prednost u odnosu na konkurentske reklamne usluge.

Google je ušao na radar EU nakon 2010. godine
Komisija Evropske unije (EU), koja ima ovlasti za reviziju da li postoji antikonkurentna situacija u sektorima kompanija koje posluju u evropskim zemljama, uzela je Google na svoj radar.

Ukoliko u svojim istragama otkrije situaciju koja je suprotna zakonima o konkurenciji ili antimonopolskim zakonima, Komisija, koja tome stane na kraj i izriče visoke kazne kompanijama, pokrenula je mnoge istrage protiv Googlea, posebno od 2010. godine.

Konkretno, EU, koja je otvorila zvanične istrage zbog Guglove kupovine, Android operativnog sistema i reklama, kaznila je Google 2017. godine na rekordnom nivou od 2,42 milijarde eura zbog zloupotrebe dominantnog položaja u pretraživanju interneta.

Komisija je takođe zatražila od Gugla da promeni način na koji kompanija radi, da “jednako tretira” svoje konkurente u svojoj usluzi kupovine na pretraživačima.

EU je 2018. godine kaznila Google sa novih rekordnih 4,3 milijarde eura zbog kršenja pravila konkurencije i zloupotrebe tržišne dominacije u operativnom sistemu Android.

Ovaj fajl je uzrokovan time što je Google ponudio vlastitu pretragu i razne druge aplikacije instalirane na Android operativnom sistemu koji se koriste u mobilnim uređajima kao što su pametni telefoni i tableti.

U istrazi je otkriveno da je Google natjerao Google pretragu, Play Store i Chrome preglednik da unaprijed instaliraju u svojim ugovorima sa različitim proizvođačima uređaja, a nekim proizvođačima telefona je platio ako su prethodno instalirali Google pretragu, za koju se utvrdilo da je protiv pravila.

Komisija EU je 2019. kaznila Google sa 1,49 milijardi eura zbog zloupotrebe tržišne dominacije u AdSenseu. Odluka je Google-ova treća strana