Turkiye oštro osudila Bidenove izjave o događajima iz 1915: Novi pokušaj iskrivljavanja historije

Turkiye je u ponedjeljak oštro kritikovala izjave američkog predsjednika Joea Bidena o događajima iz 1915. između Turkiye i Armenije, nazvavši ih novim pokušajem iskrivljavanja historije, javlja Anadolija.

“Još jedan pokušaj političkih šarlatana da iskrive historiju. Politički motivirane izjave ne mogu promijeniti činjenice. Oni koji namjerno inzistiraju na svojim greškama predodređeni su da budu zapamćeni kao licemjeri. Niko nam se neće usuditi držati predavanja o našoj historiji”, poručio je turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu na Twitteru.

Odvojeno, tursko Ministarstvo vanjskih poslova odbacilo je izjave vladinih dužnosnika nekih zemalja, rekavši da ih Ankara smatra “ništavnim” i najoštrije osudilo one koji “ustraju u greškama”.

“Nesretne izjave koje su nespojive s historijskim činjenicama i međunarodnim pravom u vezi s događajima iz 1915. uzaludni su napori usmjereni na ponovno pisanje historije iz političkih motiva”, navodi se u priopćenju ministarstva, dodajući da Turkiye ne treba držati predavanja o vlastitoj historiji bilo ko.

Saopćeno je da se “događaji iz 1915. ne mogu definirati prema ličnim agendama političara i njihovim unutarnjopolitičkim potrebama i težnjama”.

“Takav pristup može dovesti samo do iskrivljavanja historije. Oni koji inzistiraju na ovakvom pristranom pristupu ući će u povijest kao bezvrijedni oportunistički političari”, dodano je u saopćenju.

Ankara je također pozvala one koji žele izvući neprijateljstvo iz povijesti zbog plitkih političkih razloga da podrže prijedlog zajedničke komisije za historiju i regionalne napore za mir i suradnju koje vodi Turkiye, umjesto ponavljanja ovih teških pogrešaka.

Događaji iz 1915. godine desili su se u toku Prvog svjetskog rata kada se dio armenskog stanovništva koji je živio u Osmanskom carstvu pridružio Rusima koji su upali na teritoriju i pobunili se.

Armenski lobi na međunarodnoj sceni radi na prikupljanju podrške da su Armenci tada bili žrtve “genocida”, dok Turkiye smatra da bi ocjenu o karakteru tih dešavanja trebali dati historičari, a veliki broj njih se ne slaže s tvrdnjama proarmenskih krugova.

Ankara je u više navrata predlagala formiranje zajedničke komisije historičara iz Turkiye i Armenije, kao i međunarodnih stručnjaka za rješavanje ovog pitanja.

Turkiye i Armenija su u oktobru 2009. godine poduzele napore u cilju normalizacije odnosa.

Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.