U Istanbulu zablistao novi Kulturni centar “Ataturk”

Piše: Nataša Velkovska

Prošlog vikenda sam imala rijetku mogućnost da osjetim kako jedna velika nacija proslavlja svoju državnost, kulturu i umjetnost.

Uz prisustvo brojne publike, strogih bezbjednosnih mjera i nevjerovatno velikog interesa medija iz čitavog svijeta, otvoren je Kulturni centar “Ataturk” na trgu Taksim u Istanbulu. Svečanom otvaranju isplaniranom povodom 98. godišnjice od osnivanja Republike Turske, prisustvovao je i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan.

Istanbul, kao centar u kojem se vijekovima susreću kontinenti, kulture, civilizacije, religije, politike i snovi, pokazao se kao savršen domaćin više od 50 medijskih ekipa, koji smo imali priliku premijerno preći “Beyoglu kulturnu rutu” – dvonedjeljni festival koji će se održavati dva puta godišnje i koji će privući još više turista u uvijek popularnom Istanbulu.

Novi kulturni centar “Ataturk” (АКМ), na trgu Taksim u Istanbulu, je impozantno djelo moderne arhitekture koje se savršeno uklapa u okolini i predstavlja ključnu tačku “Beyoglu kulturne rute”

Kada uđete u prostor od pet zgrada koje sadrže dvospratnu biblioteku, izložbene prostorije, teatar, konferencijske sale, atelje mladih umjetnika i pozorište za djecu, ono što će vas oduševiti na prvi pogled je sfera centra foajea izrađenog od 15.000 specijalno dizajniranih keramičkih pločica u kojima se nalazi scena Istanbulske opere i baleta.

Savršenstvo u svakom pogledu, vizualno, akustički i metaforički.

Na ovoj sceni, povodom otvaranja AKM-a, izvedena je svjetska premijera turske opere “Sinan”. Opera je inspirisana historijskom pričom Mimara Sinana, slavnog arhitekte koji je izgradio džamiju sultana Sulejmana Veličanstvenog, a po talentu ga upoređuju s njegovim savremenikom Mikelanđelom.

Luksuznu kinematografiju i scenografiju upotpunila je izvanredna kompozicija Hasana Ucarsua, po libretu Bertrana Rona, kako bi ispričala priču o graditelju, koji je konstruisao prepoznatljivu arhitektonsku siluetu Istanbula i svojevremeno stekao poštovanje sultana Sulejmana. Umjetnici su dobili desetominutne ovacije publike nakon završetka izvedbe koja je propraćena emocijama u sali savršenoj sa jedno takvo historijsko muzičko putovanje.

Dio programa svečanog otvaranja bio je i nastup Londonskog filharmonijskog orkestra pod dirigentskom palicom Robina Ticijatija. Savremena akustika omogućila je publici da uživa u izvanrednoj izvedbi turske narodne pjesme “Haydar, Haydar”, nakon toga koncert za klavir Mocarta (Volfgang Amadeis) i Četvrta simfonija Bramsa (Johan op.a.) sa magičnim bogatstvom zvuka zbog kojeg je nakon završetka koncerta, čak i izvan sale, publika aplauzom i uzvicima “bravo”, ispraćala članove orkestra i njihov autobus.

Važna tačka 3,5 kilometara duge Beyoglu kulturne rute je još jedan novi nedavno otvoreni multinamjenski kompleks – Galata port gdje se u okviru festivala prikazuje digitalna izložba “Mone i prijatelji” , potom obnovljena Stara pošta, historijska zgrada Tofane-i Amir, Galata kula i razne galerije i manji kulturni centri.

Na Beyoglu ruti se našao i Muzej turske kinematografije gdje su, osim kinematografske opreme, izloženi i posteri filmskih ostvarenja iz prošlih više od sedam decenija. Oduševljava interaktivni momenat izložbe preko telefonske sobe u kojoj možete razgovarati sa likom iz poznatog crnobijelog filma ili tri ogromna ekrana gdje se zvuk projekcije prilagođava poziciji stajanja posjetitelja. Iskustvo se ne opisuje, jednostavno, trebate proći Beyoglu rutu kako bi to doživjeli sa svim čulima.

Svijet je bogatiji za još jedno mjesto gdje se slave umjetnost i vrijednosti savremene kulture i civilizacija.

Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.