Ukloniti posljedice udruženog zločinačkog poduhvata, etničkog čišćenja, progona i genocida

 U organizaciji Koordinacije boračkih organizacija i saveza Tuzlanskog kantona danas je u povodu obilježavanja 25. novembra, Dana državnosti Bosne i Hercegovine, upriličena posjeta opštinama Podrinja u kojima žive povratnici pripadnici boračke populacije , javlja Anadolu Agency (AA).

Upriličene su posjete memorijalnim centrima Rakita u Vlasenici i Veljaci u Bratuncu, te Srebrenica – Potočari.

Kako je saopšteno iz kabineta Ramiza Salkića, potpredsjednika bh. entiteta Republika Srpska (RS) nakon polaganja cvijeća i odavanja počasti žrtvama genocida prikazan je i dokumentarni film. U sklopu posjete u Bosanskom kulturnom centru u Srebrenici održana je i tribina pod nazivom “Bosna i Hercegovina moja domovina”.

Salkić je u obraćanju prisutnima istakao da je cilj dijela bosanskih Srba, koji zagovaraju separatističku politiku, da na negiranju genocida odgoje nove generacije koje će nastaviti realizaciju ratnog cilja o etnički čistom srpskom pravoslavnom prostoru i podjeli BiH.

“Oni koji danas blokiraju funkcioniranje države BiH tražeći izmjenu Krivičnog zakona BiH zapravo traže mogućnost da nastave završnu fazu genocida kroz negiranje sudski dokazanog i presuđenog genocida, veličanje ratnih zločinaca, negiranje sudskih presuda, vrijeđanje, ponižavanje žrtava i njihovih potomaka”, naveo je Salkić.

Prema njegovim riječima nakon historijskih presuda Vojsci RS-a i dijelovima policije RS-a da su počinili genocid, te presudi predsjedniku RS-a i komandantu Vojske RS-a da su bili dio udruženog zločinačkog poduhvata i da su počinili genocid, uz druge učesnike, neophodno je krenuti u otklanjanje posljedica koje su nastupile kao posljedica udruženog zločinačkog poduhvata, etničkog čišćenja i genocida.

“Historijska je obaveza civiliziranog svijeta, nakon utvrđivanja sudskih činjenica, da dođe do otklanjanja posljedica koje su nastale nakon počinjenog genocida. Naša je obaveza da svakodnevno trajno podsjećamo sebe, ali i sve druge na ovu obavezu i da tražimo sagovornike u civiliziranom svijetu da nam pomognu u otklanjanju posljedica genocida”, kazao je Salkić.

Dodao je da je Dejtonski mirovni sporazum predvidio pravo na povratak bez diskriminacije, ovaj segment mirovnog sporazuma nikad nije zaživio u “ovom dijelu” BiH.

“Ovdje su Bošnjaci koji su se vratili nakon progona izlagani i danas su izloženi svakom obliku diskriminacija u obrazovanju, pri zapošljavanju, kroz negiranje zločina, veličanje ratnih zločinaca, negiranje sudskih presuda, kroz zastupljenost i predstavljanje u lokalnim i entitetskim organima… Sistemska diskriminacija je zamjena za ratne metode, a ciljevi su isti, prije svega etnički čist srpski pravoslavni prostor i odvajanje ovog dijela BiH”, rekao je Salkić.

On smatra da odgovor treba biti jasan sa konkretnim ekonomskim projektima radi osnaživanja onih koji se bore protiv separatističke politike dijela bosanskih Srba.

“Međunarodna zajednica snosi veliku odgovornost za ovo što se danas dešava, jer godinama ide linijom manjeg otpora tolerišući negiranje genocida, veličanje ratnih zločinaca, provođenje sistemske diskriminacije i aparthejda radi realizacije ratnih ciljeva”, naglasio je Salkić.

Prema njegovim riječima mentori iz međunarodne zajednice kroz rješenja koja su donosili ostavili su Bošnjake u ovom dijelu BiH bez ustavnih mogućnosti da mijenjaju stanje, a u isto vrijeme dali su mehanizme bosanskim Srbima da blokiraju funkcioniranje BiH.

Dodao je da međunarodna zajednica treba insistirati na vladavini prava, na poštivanju sudskih presuda, na istini i pravdi, kao i da sa nadležnim institucijama treba sankcionisati “separatiste unutar bosanskih Srba, one koji ugrožavaju mir i stabilnost, veličaju ratne zločince, negiraju genocid i kroz institucije krše Dejtonski mirovni sporazum provodeći sistemsku diskriminaciju”.

Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.