Žrtve seksualnog nasilja u sukobu tragaju za pravdom

Dok svijet 19. juna obilježava Međunarodni dan eliminacije seksualnog nasilja u sukobu, stručnjaci raspravljaju o ulozi međunarodne zajednice u sprečavanju seksualnog nasilja i pružanju pravde žrtvama u Demokratskoj Republici Kongo i na drugim mjestima, prenosi Anadolu Agency (AA).

U aprilu ove godine Pramila Patten, specijalna predstavnica UN-a za seksualno nasilje u sukobu, citirala je preko 2.500 slučajeva seksualnog nasilja u 18 zemalja u 2020. godini, verifikovanih od strane UN-a.

U obraćanju Vijeću sigurnosti UN-a, Patten je govorila o pričama preživjelih, uključujući majku i kćerku koje su pobjegle od pobunjeničkog napada na njihovo selo u Demokratskoj Republici Kongo. Silovali su ih pobunjenici.

Također je govorila o sudbinama preživjelih, koje su bile u rukama ISIS-a.

“Svaki od ovih slučajeva vapi za pravdom”, rekla je Patten.

O tome može li postojati krivična odgovornost za institucije koje nisu uspjele zaštititi žene, Jean Damascene Ndabirora Kalinda, predavač prava na Univerzitetu u Kigaliju u Ruandi, kaže da je to rijetko, ali moguće.

“Države su odgovorne za zaštitu ljudskih prava, a njihov bi neuspjeh predstavljao krivičnu odgovornost na Međunarodnom sudu pravde. Međutim, državna odgovornost je kontroverzna”, rekao je on za Anadolu Agency.

Aktivisti vjeruju da postoji hronično neprijavljivanje ratnog seksualnog nasilja zbog “stigme, nesigurnosti, straha od odmazde i nedostatka usluga”, što poziva na proaktivne mjere za preživjele da se sigurno jave i traže pravnu zaštitu.

Iako su neki preživjeli prekinuli šutnju, mnogi , bojeći se srama, izolacije i odbijanja, zadržavaju svoju bol za sebe.

U proteklih 15 godina, kongoanski vojni sudovi navodno su procesuirali brojne slučajeve koji uključuju ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, ali još uvijek treba učiniti mnogo da se efikasno riješi nekažnjavanje za teške međunarodne zločine, kažu aktivisti za prava.

Prema UN-u, seksualno nasilje povezano s sukobima ne događa se u vakumu i prilično je povezano sa širim sigurnosnim faktorima kao što su ekonomske poteškoće, socijalne tenzije, nekažnjavanje i institucionalna slabost, od kojih su mnogi pogoršani pojavom i posljedicama COVID-a19.

Ako se ne adresira, seksualno nasilje povezano sa sukobima može stvoriti začarani krug nasilja i nekažnjavanja, s korozivnim efektima na socijalnu koheziju, javno zdravlje i izgradnju mira.

Beatrix Attinger Colijn, viša savjetnica za zaštitu žena UN-ove Misije za stabilizaciju u Srednjoafričkoj Republici (MINUSCA), ukazala je na ograničeni pristup pravdi za žrtve seksualnog nasilja, uključujući socijalne prepreke za prijavljivanje nasilja i nedostatak uslužne infrastrukture u ruralnim područjima.

Colijn je naglasila važnost vraćanja dostojanstva i samopouzdanja žrtvama kako bi vratile kontrolu nad vlastitim životom.

Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.